Prije nego što krene u pregovore o ulasku u europsku monetarnu uniju, za Hrvatsku je bitno da zaustavi rast udjela javnog duga u BDP-u, koji je lani premašio 60 posto, a i ove će godine imati tendenciju rasta, izjavio je danas guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić
'Prije nego se promjeni putanja, odnosno prije nego javni dug ne krene padajućom stazom, mislim da ne treba niti počinjati razgovore o ulasku u eurozonu. Tek kad se to dogodi, možemo pristupiti tim razgovorima', kazao je Vujčić novinarima, nakon panela o stabilnosti i monetarnoj politici u regiji središnje i istočne Europe (SIE) u sklopu Euromoney konferencije u Beču.
Kako je dodao, bolje je na miran način uvoditi euro.
Treba mirno poduzimati sve ono što se zna da je potrebno za ulazak u eurozonu, a onda, ovisno o rezultatima, odabrati povoljni trenutak za pristupanje pregovorima o ulasku', smatra Vujčić.
Govoreći na panelu o monetarnoj stabilnosti, Vujčić je istaknuo da će HNB u ovoj godini nastaviti podupirati okruženje s niskim kamatama.
HNB već godinama ne provodi repo aukcije jer za njih nema potrebe. Kamate na Tržištu novca su na povijesno niskim razinama, kao i prinosi na domaće trezorske zapise. Nastavit ćemo podupirati takvo okruženje u 2014. i u godinama iza nje', izjavio je Vujčić.
Istaknuo je i da je nedavno HNB uveo mjeru za poticanje kreditiranja gospodarstva. Naime, Savjet HNB-a smanjio je stopu obvezne pričuve s 13,5 na 12 posto, čime je bankama oslobodio 4,7 milijardi kuna kako bi se potaknulo kreditiranje gospodarstva.
Govoreći o potrebi poboljšanja konkurentnosti domaćeg gospodarstva, Vujčić je kazao da je produktivnost u Hrvatskoj porasla, te da je trošak po jedinici rada u zadnje četiri godine pao.
'No to je tek jedan dio priče. Hrvatski problem je u privlačenju izravnih inozemnih investicija', napomenuo je Vujčić.
Na panelu, na kojem su sudjelovali i predstavnici monetarnih vlasti iz Mađarske, Češke, Rumunjske i Litve, čulo se još i da se prvi koraci Feda prema smanjivanju monetarnih poticaja američkom gospodarstvu pažljivo prate, no nitko ne očekuje se da će to imati izravne učinke na monetarne sustave u SIE regiji.
Isto tako, istaknuto je da problem u regiji nije niti deflacija, a zbog pada cijena hrane i goriva, kao i jaza između stvarne i potencijalne proizvodnje, nema opasnosti niti od inflacije.
U Hrvatskoj ne vidim veliku opasnost od deflacije. Stopa inflacije usporava, pa je tako u 2013. iznosila u prosjeku 2,3 posto, a za ovu godinu projiciramo 1,3 posto. Inflacija usporava zbog pada cijena hrane i goriva, no temeljna inflacija ipak raste', zaključio je Vujčić.
