Znanstvenici s japanskog Sveučilišta Yokohama City otkrili su mogući biološki uzrok 'moždane magle' koja pogađa osobe s dugim covidom, u onome što opisuju kao prvo konkretno biološko objašnjenje tog fenomena. Njihovo istraživanje pokazalo je da ljudi koji pate od ovog poremećaja imaju znatno povećanu aktivnost AMPA receptora – molekula ključnih za procese učenja i pamćenja, piše Euronews.

'Primjenom naše nove tehnologije PET snimanja AMPA receptora želimo ponuditi novu perspektivu i inovativna rješenja za ovaj ozbiljan medicinski problem', izjavio je voditelj istraživanja, profesor Takuya Takahashi.

Pojam 'moždana magla' koristi se za opis kognitivnih poteškoća, slabljenja pamćenja i sporijeg razmišljanja. Ona je jedan od najčešćih i najtežih simptoma dugog covida (engl. long covid), a prema istraživanjima pogađa više od 80 posto pacijenata s tom dijagnozom. Milijuni ljudi diljem svijeta zbog toga imaju problema s radom, učenjem ili obavljanjem svakodnevnih aktivnosti.

Iako su dosadašnja istraživanja pokazivala suptilne promjene u strukturi mozga, znanstvenici nisu uspijevali otkriti točan molekularni mehanizam koji stoji iza ovog poremećaja.

Što su otkrili japanski znanstvenici?

Takahashijev tim posumnjao je da bi u središtu problema mogli biti tzv. AMPA receptori (AMPAR) – ključne veze u komunikaciji između moždanih stanica. Ti su receptori već ranije povezivani s neurološkim i mentalnim bolestima poput depresije, shizofrenije i demencije.

Koristeći novu tehniku pod nazivom K-2 AMPAR PET snimanje, istraživači su usporedili mozgove 30 pacijenata s dugotrajnim covidom i 80 zdravih ispitanika. Rezultati su pokazali da osobe s 'moždanom maglom' imaju znatno veću gustoću tih receptora, a što je aktivnost AMPAR-a bila veća, to su simptomi bili izraženiji.

Osim toga, istraživači su primijetili povišene razine upalnih markera, što sugerira da bi imunološki odgovor mozga mogao biti pokretač molekularnih promjena.

Korak prema novim terapijama

'Naši rezultati jasno pokazuju da bi 'moždana magla' povezana s dugotrajnim covidom trebala biti priznata kao stvarno, klinički prepoznatljivo stanje. To bi moglo potaknuti razvoj dijagnostičkih alata i terapija za ovaj poremećaj', ističe profesor Takahashi.

Iako je istraživanje još u ranoj fazi, otkriće bi moglo pomoći u razvoju tretmana koji bi smanjili prekomjernu aktivnost AMPA receptora i tako ublažili simptome kod oboljelih.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), oko šest od sto osoba koje prebole covid kasnije razvije dugotrajne simptome. Novo japansko istraživanje nudi nadu da bi se taj oblik oštećenja mozga napokon mogao preciznije dijagnosticirati i možda jednog dana uspješno liječiti.