Papuk se često naziva ‘zelenim otokom Panonskog mora’. Nekadašnji otoci danas su papučke planine, čiji vrhovi dosežu do 950 metara nadmorske visine. Papuk je i prvi UNESCO geopark u Hrvatskoj, a taj je status zadržao do danas.

Za uređenost, sigurnost i dostupnost poučnih staza te ostale infrastrukture na Jankovcu od 1999. godine brine Javna ustanova Park prirode Papuk. Prema riječima Maje Jurline, voditeljice Odjela za organizaciju i posjećivanje Parka prirode Papuk, lokacije Parka prirode prošle je godine posjetilo oko 84 tisuće posjetitelja. Najviše ulaznica u radno vrijeme prodano je upravo na ulazu u Park-šumu Jankovac – oko 53 tisuće.

Stvarni broj posjetitelja znatno je veći jer mnogi izletnici na Papuk i Jankovac dolaze izvan radnog vremena, kada se ulaznice ne naplaćuju. Posjetiteljima se nude organizirana vođenja, posebni razgledi za učenike tijekom proljetnih i jesenskih mjeseci, najam bicikala i roštilja, a u suvremenom prostoru Eko točke mogu se kupiti suveniri te unajmiti konferencijska dvorana.

Slap koji se pamti

Posjetiti Jankovac, a ne prošetati do slapa Skakavac bila bi prava šteta. Najveća vizualna i zvučna atrakcija ove lokacije nalazi se svega desetak, odnosno tridesetak minuta hoda od Planinarskog doma Jankovac i središnjeg dijela izletišta, ovisno o tome kojim putem krenete.

Do slapa se može stići i Grofovom poučnom stazom, dugom nešto više od dva kilometra, koja prolazi najljepšim dijelovima park-šume. Iako slap u ljetnim mjesecima, kada je vodostaj nizak, zna presušiti, veći dio godine jedna je od glavnih atrakcija Papuka.

Mikroklima koju stvaraju potok, slap, vapnenačke stijene, zelenilo i zvuk vode daje ovom mjestu poseban ugođaj. Skakavac je omiljena točka za fotografiranje, osobito zaljubljenika u prirodu, ali i parova koji ondje dolaze zabilježiti važne životne trenutke.

Nedjeljom, kada je Jankovac najživlji, kod slapa se gotovo podjednako mogu čuti hrvatski i mađarski jezik. Mađarski izletnici rado dolaze na Jankovac, a iz Javne ustanove Park prirode Papuk kažu da vikendom ondje zna biti i do pet autobusa posjetitelja iz Mađarske.

‘Za Jankovac smo čuli preko turističkih portala. Ovdje smo prvi put, dolazimo iz Pečuha i ostajemo cijeli dan. Oduševljeni smo prirodom i uređenošću, a najviše nas je očarao slap. Puno je veći nego što smo očekivali’, kažu Viviane Szabo i Gergely Toth, par iz Pečuha.

Ispred Eko točke Jankovac susreli smo i Franka Colosima iz Detroita, Amerikanca koji je od prošle godine zaposlen u jednoj slavonskoj tvrtki.

‘Ovo je mjesto pravi biser. Došao sam zbog prirode, doista je prekrasno, a cijela regija je lijepa. Da se mene pita, ovdje više ne bih ulagao u turističku infrastrukturu jer se tada gubi autentičnost područja. Previše turizma uništilo bi dio ovih prirodnih ljepota. Oduševljen sam i hrvatskom hranom, koja je autentična i ukusnija nego u Americi’, kaže Colosimo, dodajući da ga Jankovac podsjeća na njegov rodni Michigan.

Grofova staza – ponajveća atrakcija

Najljepšim dijelovima Park-šume Jankovac prolazi Grofova poučna staza. Duga je 2260 metara, a posjetiteljima prosječne kondicije, uz prikladnu obuću, nudi oko dva i pol sata šetnje dolinom, krškim usponima i kanjonima, uz prirodne špilje, staništa životinja i povijesne lokacije.

Staza podsjeća i na grofa Josipa Jankovića, po kojemu su Jankovac i dobili ime. Upravo je on zaslužan za uređenje šetnica, doline i jezera, a njegovo je ime ostalo trajno povezano s ovim dijelom Papuka.

Uz stazu su postavljene poučne ploče koje objašnjavaju prirodne, kulturne i povijesne zanimljivosti. Među njima se ističe Maksimova špilja, jedini speleološki objekt otvoren posjetiteljima u sklopu Grofove staze. Nazvana je po hajduku Maksimu Bojaniću, koji se u njoj skrivao između 1850. i 1862. godine. Duga je 20 metara, a posjetitelji mogu zaviriti u njezinu unutrašnjost, nekadašnje prirodno sklonište od kiše i sunca.

Tragovi staklara

Područje današnje Park-šume Jankovac ima dugu i slojevitu povijest. Na Jankovcu je nekada radila i staklana. Između 1801. i 1820. godine ondje su radili brojni majstori staklari, većinom njemačkog podrijetla, a na tom su području živjeli i s obiteljima.

U blizini je nastalo i groblje koje je danas dio planinarskog puta i podsjetnik na ljude koji su u staklani pronašli posao i ondje ostali do kraja života. Do kraja tridesetih godina 19. stoljeća staklana je prestala raditi, a ostali su samo kameni spomenici. Među njima se ističe grob Ivana Gasteigera, staklarskog majstora, bečkog trgovca i zakupnika staklane, pokopanog 1834. godine.

Uz to se mjesto veže i legenda o Katarini, mladoj djevojci koja se, prema predaji, zaljubila u sina upravitelja staklane. Budući da je riječ bila o zabranjenoj ljubavi, Katarina se navodno bacila s vrha slapa Skakavca. Legenda kaže da njezin duh i danas luta papučkim šumama.

Grof koji je ostao na Papuku

Jankovačko područje nije dugo bilo napušteno. Svidjelo se tadašnjem voćinskom vlastelinu, grofu Josipu Jankoviću. Na ruševinama nekadašnje staklane podignuo je lovački dvorac u koji su rado dolazili pripadnici slavonskih plemićkih obitelji. Prema zapisima, ondje je boravio i đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer.

Grof Janković zaslužan je za današnji izgled izletišta. U jankovačkoj dolini iskopao je dva jezera, uredio šetnice i preusmjerio jankovački potok preko stijene visoke 17 metara. Upravo je tako nastao slap Skakavac, danas najpoznatiji simbol Jankovca.

Janković je odlučio zauvijek ostati na Papuku. Pokopan je iznad doline i jezera, u osam metara dubokoj i tri metra širokoj pećini. Posjetitelji i danas dolaze do njegove grobnice, na kojoj stoji ploča s natpisom ‘Posljednje počivalište zanesenjaka’.

Koliko je bio vezan uz ovaj kraj, pokazuje i njegov zapis: ‘Kad sam se uspeo ovim stijenama, duša mi se nije mogla zasititi pogleda na dolinu… Ovo mjesto sam izabrao za svoj vidikovac u nadolazeće vijekove… Josip pl. Janković.’

Grobnica, međutim, nije sačuvana u izvornom obliku. Žrtvenik-sarkofag od crvenog mramora, svijećnjaci i mali oltar uništeni su tijekom Prvog svjetskog rata. Javna ustanova Park prirode Papuk, uz potporu Ministarstva kulture, uredila je grobnicu, koja je danas vidljiva javnosti, ali je ograđena i zaključana. Ulaz je dopušten samo uz posebnu dozvolu ministarstva, i to u svrhu znanstvenih istraživanja.

Legende i odmetnici

Za ovaj se kraj vežu i brojne legende te poznate osobe iz povijesti. Među njima je i Jovan Stanisavljević Čaruga, rodom iz Bara kod Orahovice. Krajem Prvog svjetskog rata Papuk je bio utočište dezerterskih skupina koje su se vraćale s europskih bojišta.

Iako ga se smatra zločincem, narodna predaja u Čarugi vidi i lik buntovnika koji je pljačkao zemljoposjednike te dio plijena davao siromašnima. Na službenim stranicama Parka prirode Papuk spominje se i legenda o Maksimu Bojaniću, neuhvatljivom junaku i zaštitniku sirotinje i seljaka, kojemu je danas posvećena Maksimova špilja na poučnoj stazi.

Izletište za sva godišnja doba

Jankovac je danas omiljeno odredište planinara, obitelji, izletnika, motociklista i stranih gostiju. Za gastronomsku ponudu brine se Planinarski dom Jankovac, peti objekt izgrađen na toj lokaciji od 1934. godine do danas, jer su ranije građevine stradavale u ratovima i požarima.

Planinarski dom danas ima oko 60 ležajeva, a restoran nudi domaća jela. Među najpopularnijima su grah na šumarski, po cijeni od osam eura, i čobanac, koji stoji deset eura po porciji. Iskusni posjetitelji znaju da je, osobito vikendom, bolje prvo ručati, a zatim krenuti u obilazak jer se jela u ranim poslijepodnevnim satima često rasprodaju.

Jankovac je ispresijecan planinarskim stazama – od kratke, desetominutne šetnje do slapa Skakavca do ruta koje vode prema susjednim lokacijama u Virovitičko-podravskoj i Požeško-slavonskoj županiji. Mnogi planinari automobile ostavljaju u obližnjim mjestima i do Jankovca radije dolaze pješice nego cestom.

Staze su pogodne i za obitelji, pa se ondje često mogu sresti roditelji s malom djecom. Gotovo svake nedjelje Jankovac posjećuje i obitelj Hajmiler iz Našica, koja i s bebom rado pješači jankovačkim stazama.

Česti su gosti i motociklisti, koje privlače prilazne ceste, priroda i brojni zavoji. Jankovac vole i lovci jer Lovište Papuk nudi mogućnost lova na jelena, srnu, divlju svinju i sitnu divljač. Zbog smještaja u planinarskom domu i gastronomske ponude, Jankovac je pogodan i za višednevni boravak.

Za one koji dolaze iz Požeško-slavonske županije, odnosno iz smjera Velike, dobro je znati da ih čeka desetak kilometara makadamske ceste. Iz smjera Slatinskog Drenovca do izletišta vodi krivudava, dijelom uska, ali asfaltirana cesta.

Park-šuma Jankovac ima svoje čari u svako doba godine. U proljeće privlači zelenilom i svježinom, ljeti nudi hladovinu i ugodnije temperature, osobito u blizini slapa i šume. Jesen donosi spektar boja, a zima, osobito pod snijegom, otvara mirniji i intimniji susret s prirodom.

Jankovac je mjesto za šetnju, planinarenje, piknik i predah na čistom zraku. Za Slavonce, osobito one iz Virovitičko-podravske i Požeško-slavonske županije, to je vikend-odredište za sva godišnja doba. Za ostale je vrlo dobar razlog da potegnu i iz udaljenijih krajeva.

Uz cijenu ulaznice od dva eura tijekom tjedna i tri eura vikendom, Jankovac nudi dovoljno sadržaja i prirodnih ljepota da zadovolji i zahtjevnije izletnike – i potakne ih da se vrate.