endemska vrsta

U moru loših vijesti dobre stižu s ušća Neretve: Vratile se periske?

21.12.2020 u 23:28

Bionic
Reading

Goranka Ivanković tvrdi da je roneći na ušću Neretve potkraj rujna zapazila žive periske, što bi, ako se potvrdi, mogla biti senzacionalna vijest za ekologe i ljubitelje prirode, ali i znanstvenu javnost koja bilježi svaku živu ličinku u Jadranu

'Stalno nas bombardiraju lošim vijestima, a ovo je stvarno nešto lijepo', rekla je za Jutarnji list Goranka Ivanković koja je, kako kaže, zapazila stotinjak komada živih periski, što je zaista ravno senzaciji jer su kolonije plemenite periske u Jadranskom moru odavno opustošene. U podmorju se mogu naći prazne ljušture zabijene u pijesak te one koje plima izbaci na obalu. To su nijemi svjedoci da je tu nekada živjela ova endemska vrsta.

'Bila sam sretna kao malo dijete. Periska nam se vratila, ostala je živa, nisu je uništili paraziti na našem ušću Neretve. Kad sam ronila, ugledala sam perisku, nije to bila neka velika dubina. Dotaknula sam je nogom i vidjela da je čvrsta. Znači da u njoj ima života. Prvo što mi je tada palo na pamet bilo je, pa nije sve izgubljeno za periske', rekla je Ivanković, koja očekuje da njeno otkriće sada stručno evaluiraju znanstvenici.

Slične informaciju dolaze nam i iz Kvarnerskog zaljeva gdje su zamijećene žive periske na dubini od četrdeset metara. Kraj Omiša je pronađena ličinka periske koja je zatim prebačena u Aquarium Pula do njezina povratka u sigurno prirodno okruženje.

To je prva ličinka zasad pronađena u kolektorima duž cijelog Jadrana, a prema iskustvu znanstvenika iz Španjolske, može se očekivati samo desetak primjeraka.

Plemenita periska (lat. Pinna nobilis) najveći je školjkaš Mediterana, Raste na dubinama do 30 m u obalnom pojasu, a mogu narasti i do 120 cm. Rasprostranjena je u cijelom Jadranu na sedimentnom dnu plitkih priobalnih područja. Nažalost, periska na ušću Neretve, kao i u ostalom dijelu Jadrana, masovno je uginula. Paraziti i bakterije kojima su pogodovale klimatske promjene i globalno zatopljenje učinili su svoje i stradala je upravo plemenita periska.

'Taj nalaz na ušću Neretve treba znanstveno obraditi. Ako je to istina, ako imamo žive periske na ušću Neretve, onda imamo svjetsku senzaciju', rekla je Tatjana Bakran Petricioli za Jutarnji. Nažalost, ima dojava da se u podmorju vide uspravljene periske za koje se naknadno utvrdi da nisu žive. 'Svakako bi trebalo zaroniti i utvrditi postoji li životinja u ljušturi, odnosno jesu li periske žive', ističe Petricioli.

Goranka Ivanković je svoja saznanja o živim periskama prijavila Bio portalu-informacijskom sustavu za zaštitu prirode i sada se očekuje reakcija stručnih službi Zavoda za zaštitu okoliša i prirode pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Čini se da će se područje Ušća temeljito pretražiti, piše Jutarnji.