VESNA TERŠELIČ:

'U javnosti se ne vodi računa o optužnicama i presudama'

  • Autor: tportal.hr/Hina
  • Zadnja izmjena 14.12.2015 13:16
  • Objavljeno 14.12.2015 u 13:15
Vesna Teršelič

Vesna Teršelič

Izvor: Pixsell / Autor: Boris Scitar/Vecernji list

Voditeljica Documente - Centra za suočavanje s prošlošću, Vesna Teršelič ocijenila je u ponedjeljak da ima puno razloga za zabrinutost kad je u pitanju povjerenje u pravosuđe i procesuiranje zločina iz mržnje te da postoje primjeri u javnosti gdje se ne vodi računa ni o optužnicama niti o pravomoćnim presudama

'U godini iza nas svjedočili smo, među ostalim, zakašnjeloj odluci Ustavnog suda u slučaju koji se vodio za zločin protiv civilnog stanovništva u slučaju Branimira Glavaša. Nakon te odluke Glavaš je, iako prvostupanjski osuđen za zločin nad civilima, postao zastupnik u novom sazivu Hrvatskog sabora. Svjedočili smo da je i na inauguraciji predsjednice i na konstituirajućoj sjednici Sabora bio Tomislav Merčep koji je optužen za ratne zločine nad civilnim stanovništvom po zapovjednoj odgovornosti', rekla je Teršelič, uoči okruglog stola "Praćenje reforme pravosuđa te pojavnost i procesuiranje zločina iz mržnje" te dodala da su to pojave u javnosti gdje se ne vodi računa ni o optužnicama niti o prvostupanjskim presudama.

Cilj skupa, na kojemu sudjeluju pravosudni stručnjaci i udruge civilnog društva, jest razmotriti kako učinkovitije pratiti što se događa u reformi pravosuđa i u procesuiranju zločina iz mržnje.

S obzirom na dugogodišnje iskustvo Documente u praćenju suđenja za ratne zločine, a u posljednje vrijeme i postupaka za govor mržnje, Teršelič ocjenjuje kako je približavanje pravdi u Hrvatskoj "vrlo sporo".

"Na primjeru procesuiranja ratnih zločina vidimo kako se vrlo sporo približavamo pravdi u tim postupcima. Teško je podnijeti kad jedan postupak, kao primjerice onaj za zločin na Koranskom mostu, počinjen 1992., još uvijek traje. Ili pak kada tako dugo nema pravde za zločine na vukovarskom Veleprometu ili u Sotinu."

Sustav kakav imamo dopušta da se postupci ponavljaju i kad Vrhovni sud uoči nezakonitost ili pogrešku postupak vraća prvostupanjskom sudu, a to javnost jako teško prihvaća, kaže Teršelič.

Zamjenica Pučke pravobraniteljice Lidija Lukina Kezić rekla je da se najveći broj pritužbi građana tom Uredu i dalje odnosi na područje pravosuđa. Ističe kako su građani ogorčeni i tvrde da se presude donose na temelju površnih dokaza te ukazuju na zlouporabe položaja, korupciju i sukobe interesa. Pritom se primjedbe ne odnose samo na sudove nižeg ranga, već i na Vrhovni, pa čak i Ustavni sud.

Što se tiče sudskih postupaka radi diskriminacije, povećan je broj prekršajnih postupaka, no malo je kaznenih postupaka, kojih je u 2014., prema podacima Ministarstva pravosuđa, bilo 19.

Profesor sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Alan Uzelac upozorio je da u javnosti postoje dva suprotstavljena pola kada je riječ o percepciji pravosuđa između kojih je vrlo malo stvarnog dijaloga. S jedne strane, tu je javnost koja je kritična prema pravosuđu, a s druge stajalište sudske vlasti koja smatra da u tom sustavu nema većih problema odnosno da do njih dolazi zbog nerazumijevanja javnosti.

Promjene u pravosuđu od 90-ih godina do danas bile su spore, ali nema dokaza da se nešto korjenito promijenilo, drži Uzelac. Ističe kako su reforme bile pojačane pod pritiskom ulaska u EU, ali nedovoljno da se sve mjere i stvarno provedu. Nakon ulaska u EU, tvrdi, vidljiv je retrogradni pravac koji vodi u opasnost da se demontira sustav koji je bio uvjet za pristup EU.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!