Rat na Bliskom istoku, izazvan američko-izraelskim napadima na Iran, i dalje je u punom jeku, a Donald Trump daje oprečne izjave. U ponedjeljak je najprije rekao da vjeruje kako je pri kraju, ali je brzo promijenio ploču. Doduše, i sami Iranci su poručili da će oni, a ne američki predsjednik, odlučiti kada je rat gotov, a svjetska ekonomija boji se da je trenutni pad cijena nafte ipak kratkog vijeka.

Kako bismo prokomentirali aktualni razvoj situacije, javili smo se bivšem veleposlaniku Hrvatske u Rusiji i geopolitičkom analitičaru Boži Kovačeviću. Prema njegovu mišljenju, čini se da se rat odvija drukčije od Trumpovih očekivanja. Kovačević podsjeća da se pad režima očekivao još nakon 12-dnevnog rata prošlog srpnja, a sadašnji napadi vjerojatno su pokrenuti jer su prosvjedi u siječnju pobudili nadu da će ajatolahov režim doista pasti, čime bi se otklonila neprestana opasnost za sigurnost Izraela.

'Očito ponesen uspjehom otmice venezuelskog predsjednika Madura, Trump je očekivao da će nakon ubojstva vrhovnog vođe Alija Hameneija režim pasti, ali ni to se nije dogodilo i operacija koja je bila zamišljena kao blitzkrieg očito se pretvara u nešto dugotrajnije ratovanje. Sad ne možemo predvidjeti koliko će to trajati jer se ne zna kolike su iranske zalihe ratnog materijala i kakve su njihove sposobnosti da se i dalje bore (...). Kako god se okrene, očito je da izvorna Trumpova i Netanyahuova zamisao o brzoj promjeni režima u Iranu nije provedena u djelo', ocijenio je Kovačević za tportal.

Kod Trumpa više ništa ne može iznenaditi

Trumpove kontradiktorne izjave Kovačević pripisuje već otprije znanoj konfuznosti u javnim nastupima aktualnog predsjednika SAD-a. S jedne strane uvjerava Amerikance da je sve onako kako bi on i njegovi pristaše htjeli, ali ga s druge strane demantiraju činjenice.

'Gotovo ništa više ne može iznenaditi kada je predsjednik Trump u pitanju. U bezbroj prilika bio je u stanju iznositi očite laži koje su proturječile svemu u što se svatko neposredno mogao uvjeriti i takva praksa će se nastaviti. Sve u svemu, način na koji javno govori daje osnovu za zaključak da ni on sam ne zna što će se u Iranu dogoditi niti ima predodžbu o tome što bi Amerikanci u tom kontekstu trebali napraviti', prokomentirao je vanjskopolitički stručnjak.

Bilo kakva predviđanja što bi se dalje moglo događati, kaže nam naš sugovornik, nemoguće je dati sa sigurnošću, no ono što je sigurno jest da je cijela regija paralizirana ovim ratom. To je uzrokovalo povišenje cijena nafte i plina, a ekonomske posljedice će, ako ovakvo stanje potraje, doista osjetiti cijeli svijet. Stoga se jučerašnja Trumpova izjava i kratkoročni efekt na cijene nafte može gledati i kao taktika za smirivanje ekonomskog aspekta cijele ove situacije. Međutim Kovačević upozorava na ograničenja takve taktike.

'Izjave predsjednika Trumpa (jučerašnje obraćanje, op.a.) usmjerene su na to da stabiliziraju cijene dionica na burzama. Njegova verbalna intervencija dovela je do kratkotrajne normalizacije stanja na burzama, ali trgovci se ne oslanjaju samo na izjave političara, već i na zbivanja u stvarnom svijetu. Zasad je teško predvidjeti kad bi se stanje u Hormuškom tjesnacu moglo normalizirati', istaknuo je naš sugovornik.

Novi vođa će nastaviti politiku oca (ako preživi)

U aktualnom ratnom vihoru nemoguće je predvidjeti hoće li se iranski režim doista održati, a čak i ako bude tako, hoće li se zadržati na svojim aktualnim granicama. Ipak, novi ajatolah je izabran, a riječ je o Modžtabi Hameneiju, ni manje ni više nego sinu nedavno ubijenog Alija Hameneija.

S obzirom na sve što se znamo o novom vođi, Kovačević smatra da se može očekivati nastavak politike njegova oca.

'Riječ je o politici po kojoj je jedan od ciljeva uništenje Izraela i po kojoj je SAD gotovo oličenje zla. Naravno, ako uspije ubuduće kontrolirati Iran i provoditi takvu politiku, to neće donijeti ništa dobro ni Iranu ni susjednim zemljama, a hoće li će pod pritiskom vojne sile biti primoran promijeniti politiku, to sad ne znamo. Pouzdano znamo da je on već sad potencijalna meta novog izraelskog terorističkog napada. Izrael se u pogledu ciljanih ubojstava pokazao kao vrhunski majstor, u tome im nema ravnih u cijelom svijetu i vrlo vjerojatno novi ajatolah svake večeri odlazi na spavanje prilično nespokojan jer nije siguran da će živ dočekati jutro', pretpostavlja Kovačević.

Novi ajatolah očito nema fanove u Izraelu i SAD-u, a ako oni ne uspiju svrgnuti iranski režim, svakako će mu pokušati oduzeti teritorij da ne bi mogao kontrolirati Hormuški tjesnac.

'Vidimo da taj režim praktično nema nikakve saveznike. Zapravo bi za Iran bilo dobro kad bi se Iranci izborili za promjenu režima. Međutim ambicije Amerike i Izraela ne staju samo na tome da Irancima omoguće izbor vlasti kakvu žele, već žele nametnuti vlast kakvu žele Izrael i Amerika. To je razlog zbog kojeg velik broj Iranaca reagira homogenizirajući se oko sadašnje vlasti', komentirao je Kovačević ono što je poznato o unutrašnjoj dinamici u toj državi u ratnom stanju.

Uletio i Putin: Sigurno nešto žele isposlovati

Ipak, Iran održava kontakte s Rusijom, a ruski predsjednik Vladimir Putin u ponedjeljak je telefonski razgovarao s Trumpom, kako je Kremlj istaknuo, na inicijativu američkog predsjednika. Kovačević navodi da je razgovor dvaju čelnika o temi globalne sigurnosti, nevezan uz bilateralne odnose i rat u Ukrajini, velik uspjeh za Ruse.

'Putin se time predstavlja kao ravnopravni sugovornik Amerike o relevantnim pitanjima svjetske politike. Što je Putin mogao ponuditi u vezi s Iranom? Vrlo vjerojatno neku vrstu posredničkih usluga jer su dosadašnjim posrednicima iz arapskog svijeta SAD i Izrael u potpunosti narušili vjerodostojnost napadajući Iran dvaput zaredom usred pregovora. Rusija bi vjerojatno pokušala izboriti poziciju vjerodostojnijeg posrednika kojega se Amerikanci i Izraelci ne bi usudili iznevjeriti ni napasti, a Moskva sasvim sigurno time želi isposlovati neke povoljne ishode za sebe u kontekstu rata u Ukrajini. Putin će sasvim sigurno nastojati stvoriti predodžbu kao da se Trump njemu javljao očekujući pomoć, što svakako pridonosi poboljšanju predodžbe o Rusiji u sustavu međunarodnih odnosa', naveo je Kovačević.

Bivši hrvatski veleposlanik u Rusiji istaknuo je doduše da je teško predvidjeti ishod toga izvan konteksta ukrajinskog sukoba. Putin je u ponedjeljak suradnju uslijed energetske krize ponudio čak i Europskoj uniji, a ona pak ima svoju poziciju u cijeloj toj priči.

Pozicija EU-a? 'Naprosto sramotna'

Podsjetimo, među članicama EU-a istaknula se Španjolska, na čelu s premijerom Pedro Sanchezom, ocijenivši da je napad na Iran protivan međunarodnom pravu te odbivši dopustiti korištenje svojeg teritorija za akcije protiv te bliskoistočne države.

Naš sugovornik nije zadovoljan europskim liderima jer nisu osudili američko-izraelski napad, ali su osudili iransku odmazdu.

'Mogu se složiti s time da je iranski odgovor nerazuman, ali ne mogu prihvatiti stajalište Europske unije kojim prešutno odobrava napad na Iran. U jučerašnjoj izjavi Ursula von der Leyen je to prikazala kao nužnu obranu. Dakle pozicija Europske unije je naprosto sramotna', poručio je Kovačević.

Komentirajući ključne čelnike Starog kontinenta, njemačkog Merza, francuskog Macrona i britanskog Starmera, prozvao ih je da se 'ponašaju kao lešinari koji očekuju da će, nakon što Izrael i SAD unište Iran, na poprištu ostati nešto čime će se i oni moći okoristiti'.

'To je upravo sramotno, upravo suprotno svim načelnim vrijednostima za koje se Unija opredijelila Lisabonskim ugovorom. Za sve ove lidere, uključujući Von der Leyen, to je naprosto sramotno i u moralnom smislu degradirajuće', zaključio je Kovačević u razgovoru za tportal.