U jednom od najsnažnijih izraza europske solidarnosti prema članici EU-a koja je geografski najbliža Bliskom istoku, francuski predsjednik usporedio je napade – među kojima je bio i udar drona na britansku vojnu bazu u istočnom Mediteranu – s napadom na cijelu Europu, prenosi Guardian.

'Kada je napadnut Cipar, napadnuta je Europa', poručio je Macron stojeći uz čelnike Grčke i Cipra u zračnoj bazi u Pafosu. Dodao je: 'Obrana Cipra očito je ključno pitanje za vašu zemlju, za vašeg susjeda, partnera i prijatelja – Grčku – ali i za Francusku, a time i za Europsku uniju.'

Grčki premijer Kiriakos Micotakis također je naglasio važnost europske solidarnosti: 'Nećemo dopustiti da i najmanji dio europskog teritorija, poput Cipra, bude izložen opasnosti.'

Dron pogodio britansku bazu

Macronov posjet uslijedio je tjedan dana nakon što je dron tipa Šahid pogodio hangar u britanskoj zračnoj bazi RAF Akrotiri na Cipru, probivši veliku rupu u zgradi u kojoj su, prema izvješćima, bili smješteni američki izviđački zrakoplovi U-2.

Nekoliko sati kasnije britanski lovci presreli su još dva borbena drona iranske proizvodnje u blizini otoka. Ciparski ministar vanjskih poslova Konstantinos Kombos izjavio je da su sva tri napada pokrenuta iz Libanona, udaljenog oko 240 kilometara od Cipra.

Obrambena misija za Hormuški tjesnac

Francuski predsjednik iskoristio je posjet i za najavu priprema obrambene misije čiji je cilj ponovno otvoriti Hormuški tjesnac, kroz koji svakodnevno prolaze deseci brodova, ali su mnogi od početka rata ostali blokirani.

'Riječ je o isključivo obrambenoj i potpornoj misiji koja bi, čim prođe najintenzivnija faza sukoba, omogućila pratnju kontejnerskih brodova i tankera te postupno ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca', rekao je Macron.

Kroz taj uski morski prolaz svakoga dana prođe oko 20 milijuna barela nafte, što je približno petina svjetske pomorske trgovine sirovom naftom. Macron je naglasio da je ključno njegovo ponovno otvaranje: 'To je od presudne važnosti za međunarodnu trgovinu, ali i za opskrbu plinom i naftom koja ponovno mora izlaziti iz ove regije.'

Francuska je među prvim europskim državama odgovorila na ciparski zahtjev za vojnom pomoći. U regiju je već poslala sustave protuzračne obrane, fregatu te nuklearni nosač zrakoplova Charles de Gaulle.

Grčka je u međuvremenu rasporedila četiri borbena zrakoplova F-16 i sada su stacionirani u Pafosu, kao i dvije fregate, a među njima i Kimon, ponos grčke ratne mornarice.

Šira europska operacija

Italija, Španjolska, Nizozemska i Velika Britanija također su najavile slanje ratnih brodova i zračnih snaga da bi se oko Cipra uspostavio zaštitni sigurnosni prsten.

Britanija je na otok već prebacila mornaričke helikoptere Wildcat, sposobne za obaranje zračnih prijetnji, kao i borbene zrakoplove F-35, a oni dodatno štite vojne objekte na teritoriju koji je London zadržao nakon proglašenja ciparske neovisnosti 1960. godine.

Ova raspoređivanja odvijaju se u trenutku u kojem su odnosi Europe i Sjedinjenih Država osobito napeti, ali istodobno pokazuju sve odlučniju namjeru europskih država da obrane vlastite granice – iako je Cipar već bio meta napada.

Analitičari ističu da Macronov dolazak na Cipar ima mnogo dublje značenje od same simbolike. 'Riječ je o tome da Europa pokaže svoju prisutnost u regiji u trenutku u kojem se ondje odvija mnogo nepredvidivih procesa', rekla je Cleopatra Kitti, viša savjetnica u atenskom think tanku Eliamep.

Ciparski predsjednik Nikos Hristodulides izjavio je prije trilateralnog sastanka s Macronom i Micotakisom da dolazak dvojice čelnika jasno pokazuje to da je sigurnost Cipra postala zajednička odgovornost Europske unije.

'Prvi put svjedočimo ovakvoj reakciji i smatram da je to iznimno važno', rekao je.