Trump tvrdi da mu se Bolton osvećuje jer ga je šutnuo iz Bijele kuće. Poručio je da se knjiga 'sastoji od samih laži' i da je Bolton 'nezadovoljna dosadna budala koja je samo htjela ići u rat'. No insajderska knjiga mogla bi znatno naštetiti Trumpovim ambicijama da osvoji drugi mandat u Bijeloj kući na izborima u studenome.

Bolton je poznati tvrdolinijaš koji je obnašao niz visokih dužnosti pod predsjednicima Ronaldom Reaganom i Georgeom Bushom starijim, a Bush mlađi postavio ga je za veleposlanika u Ujedinjenim narodima, u kojima je službovao od kolovoza 2005. do prosinca 2006. godine.

Načelan Boltonov kredo uvijek je isti: u slučaju dvojbe, radije rat! Veliki je kritičar multilateralnih institucija, međunarodnih sporazuma, slobodne trgovine i zagovornik vanjske politike koja se temelji na onome što on vidi kao isključivo američke interese.

Njegovi pogledi na vanjsku politiku donijeli su mu mnoge obožavatelje, kao i kritičare. Bolton je bio i ostao je polarizirajuća figura američke politike. Nije omiljen ni među kolegama iz savezničkih zemalja jer ga smatraju preprekom za diplomatski napredak u pregovorima s problematičnim zemljama. Mediji su pisali i da su se suradnici kojima je bio nadređeni žalili na šikaniranje i mobing.

Za vrijeme predsjednika Baracka Obame njegov način razmišljanja nije bio opcija pa je proveo vrijeme pišući memoare znakovitog naslova 'Predaja nije opcija', djelovao je u više neokonzervativnih instituta, a bio je i komentator Fox Newsa.

Autorski tekstovi u uglednim medijima u kojima huška na rat nisu rijetkost. Godine 2015. Bolton je napisao autorski tekst za New York Times u kojem je glavna poruka bila da Iran treba bombardirati kako bi ga se zaustavilo da napravi nuklearnu bombu. Neposredno prije nego što je Trump doveo Boltona u svoju administraciju 2018. godine napisao je tekst za Wall Street Journal u kojem poziva na rat sa Sjevernom Korejom.

Rođen je 1948. u Marylandu, a kasnije je pohađao pravo na Yaleu. Bolton se pridružio Nacionalnoj gardi da bi izbjegao služiti vojsku u Vijetnamskom ratu, a koji je inače verbalno svesrdno zagovarao. Kasnije je objasnio da nije želio umrijeti u rižinu polju na jugoistoku Azije, podsjetio je The Intercept na ovu epizodu iz Boltonova života.

Tijekom mandata Georgea Busha mlađeg, kada je Sadam Husein bio glavni američki vanjskopolitički problem, obnašao je i dužnost podtajnika za kontrolu naoružanja. Bolton je jednom prilikom izjavio za BBC da je američka administracija iskreno vjerovala da Sadam Husein posjeduje oružje za masovno uništenje u Iraku, što je iskorišteno kao izgovor za invaziju.

Neki od najvatrenijih pristalica rata kasnije su, nakon što se pokazalo da Sadam nije imao oružje za masovno uništenje, iznijeli drugačija razmišljanja s obzirom na ogromne ljudske gubitke i destabilizaciju regije koje je prouzročila invazija, ali ne i Bolton. On je i dalje tvrdio da je zbacivanje Sadama s vlasti bilo vrijedno truda - čak i ako odluke donesene nakon invazije nisu uvijek bile ispravne.

U Bushevoj administraciji imao je prste u povlačenju SAD-a iz ugovora o protubalističkim raketama s Rusijom, ali kasnije je pomogao oko pregovora o drugom sporazumu kojim su se obje zemlje obvezale na veliko smanjenje zaliha nuklearnog oružja. Bush mlađi kasnije je priznao da je zažalio zato što je angažirao Boltona, ali tek nakon što je ovaj počeo pisati tekstove u kojim je napadao njegovu administraciju.

Trumpu je servirao knjigu.

Bolton je u svojoj još uvijek neobjavljenoj knjizi kritičan prema američkom predsjedniku i velikom dijelu njegova najbližeg tima. Piše da je Trump 'vidio zavjere iza svega i ostao zapanjujuće neupućen o tome kako upravljati Bijelom kućom, a kamoli ogromnom saveznom vladom'. Navodi, kako prenose mediji, da Trump obično ima samo dva obavještajna sastanka tjedno, a u većini je slučajeva govorio duže od onih koji su podnosili izvještaj, često o stvarima potpuno nevezanim za predmetne teme.

Također piše da mu je 'teško prepoznati bilo kakvu značajnu Trumpovu odluku tijekom mandata koja nije bila vođena kalkulacijama o ponovnim izborima'. Predsjednik je, tvrdi Bolton, 'molio' predsjednika Kine Xi Jinpinga prošle godine da mu pomogne pobijediti na izborima. Također, Bolton je napisao da je Trump rekao kako bi invazija na Venezuelu bila 'kul', iako je vlada poručila da se protivi nasilnom svrgavanju socijalističkog predsjednika Venezuele Nicolasa Madura.

Bolton smatra da je Kongres trebao proširiti opseg istrage o opozivu Trumpa, a ne usredotočiti se samo na telefonski razgovor s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Međutim Bolton je odbio svjedočiti u postupku opoziva predsjednika. Adam Schiff, demokrat koji je vodio kongresnu istragu protiv Trumpa, objavio je na Twitteru poruku da Bolton nije domoljub jer je svoja saznanja 'sačuvao za knjigu' umjesto da svjedoči.