Situacija postaje sve neizvjesnija

Vedran Obućina, politolog, stručnjak za Bliski istok ističe da 'još uvijek postoji mogućnost da će doći do nekog oblika pregovora', ali upozorava kako situacija svakim danom postaje sve neizvjesnija, donosi HRT. Naglašava da se istodobno 'pruža ruka, a s druge strane se govori o prijetnjama', što pokazuje da strane i dalje pokušavaju 'maksimalizirati svoje zahtjeve' i pronaći rješenje. Ipak, sve je više razloga za pesimizam jer dolazi do 'nemogućnosti da se preokrene ova situacija', a pregovori su opterećeni jednostranim interesima – prije svega jer se, kako kaže, 'ne govori o nekim kolektivnim interesima koji bi mogli zadovoljiti sve strane' Kao jednu od ključnih prepreka izdvaja Hormuški tjesnac i širi geopolitički kontekst, ističući da je u prvi plan došla 'globalnija priča' koja uključuje Kinu, budućnost petromonarhija te pitanje dolara i petrodolara.

Mogući kompromisi u Islamabadu

Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti Dr. Franjo Tuđman, komentirao je stanje pregovora oko iranskog nuklearnog programa i sigurnosne situacije na Bliskom istoku, ističući da, unatoč prekidu izravnih razgovora, diplomatski procesi i dalje traju. Smatra da je pitanje Hormuza 'malo jednostavnije nego pitanje nuklearnog potencijala', uz ključno pitanje: 'Iran ne smije imati nuklearno oružje, jer da ga ima, vidi se da bi ga sada upotrijebio'. 'Iranci su pristali na zamrzavanje tog programa obogaćivanja urana na pet godina, Amerikanci su tražili dvadeset, i da se atomsko oružje, odnosno obogaćeni uran, pohrani izvan Irana, primarno u Pakistanu, jer to je jedina islamska država s atomskim oružjem i oni znaju kako to raditi. Iranci to ne žele, rekao je Akrap. Ističe kako će Iranci morati popustiti i to napraviti, jer se situacija na terenu mijenja. 'Dva američka razarača prošla su kroz Hormuz, provjerili su stanje mina i rekli: čist je prolaz, znači nema minskih polja tuda kroz koje smo mi prošli'. Dodaje i da poruke iz Washingtona i Teherana sugeriraju mogućnost kompromisa, pa zaključuje kako 'vrlo vjerojatno možemo očekivati neke kompromisne prijedloge', uz najave novih razgovora u Islamabadu između američkih i iranskih predstavnika.

Trumpove poruke proturječne, i SAD-u potrebni pregovori

Đana Luša, politologinja, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, ocjenjuje da je iznimno teško jednoznačno tumačiti izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa, ističući kako su se tijekom posljednjih tjedana njegove poruke o ratu i pregovorima često mijenjale i bile međusobno proturječne. Govoreći o logici pregovora, Luša postavlja pitanje kojoj su strani oni zapravo potrebniji. Iako se u javnosti često smatra da su pregovori prioritet Iranu, ona upozorava da interes postoji i na američkoj strani, s obzirom na to da ranije postavljeni ciljevi, prema njezinoj ocjeni, nisu ostvareni. 'Ako vidimo ciljeve koje je predsjednik Trump komunicirao na samom početku… niti jedan od tih ciljeva, po meni, nije ostvaren, istaknula je, navodeći kao ključne ciljeve uništenje iranskog nuklearnog programa, ograničavanje balističkih projektila, promjenu režima i slabljenje iranskih saveznika'. Dodaje i da je Iran u međuvremenu stekao određenu stratešku prednost, posebno kroz utjecaj na Hormuški tjesnac i globalne energetske tokove. 'Iran je ostvario onu prednost koju nije imao prije početka napada, dakle zakontrolirao je Hormuški tjesnac i time utjecao na globalne tokove nafte', kazala je. Luša upozorava i na kontradikcije u američkom pregovaračkom pristupu, navodeći da se istodobno komuniciraju različiti i teško uskladivi zahtjevi. 'Kada smo sjeli za stol, vidjeli smo da je J.D. Vance došao opet s maksimalističkim ciljevima', rekla je, dodajući da je bilo nerealno očekivati da će ih Iran prihvatiti.

Zaključno ocjenjuje da se sukob dodatno zakomplicirao. 'Vjerujem da bi predsjednik Trump u ovom trenutku okončao rat, da može. Međutim, rat je eskalirao na raznim razinama i sada treba tražiti izlaznu strategiju. Kakva će ona biti, ostaje da vidimo', naglasila je.

Opskrba gorivom stabilna, ali troškovi dosežu rekordne razine

Slaven Žabo, direktor komercijalnih poslova Croatia Airlinesa upozorio je na značajan utjecaj aktualnih geopolitičkih okolnosti na troškove poslovanja avioprijevoznika, posebno kroz snažan rast cijena mlaznog goriva. Istodobno, istaknuo je da je kompanija u prvom kvartalu zabilježila operativni rast te povećanje broja putnika. 'U prvom tromjesečju ostvarili smo rast broja prevezenih putnika od 22%, odnosno prevezli smo čak 74.000 putnika više', rekao je. Međutim, naglasio je da su troškovi goriva u snažnom porastu i da to predstavlja veliki izazov za industriju. 'Porast troškova mlaznog goriva za avioprijevoznike u ovom trenutku je na nivou od 115% i uzrokuje cijelom sustavu avioprijevoza značajne gubitke, upozorio je. Dodao je kako će i Croatia Airlines zbog toga u ovom dijelu godine imati višemilijunske gubitke, unatoč rastu prometa putnika. Istknuo je kako je kompanija, kako bi ublažila učinke rasta troškova, uvela krizno upravljanje i optimizaciju poslovanja. 'Kroz mjere optimizacije reda letenja i mreže, kroz optimizaciju kapaciteta i operativnu učinkovitost pokušavamo donekle kompenzirati novonastale troškove', rekao je. Žabo. Naglasio je i kako u ovom trenutku nisu imali problema i poteškoća opskrbe gorivom. 'Na svim našim destinacijama je gorivo bilo dostupno. Mi smo, naravno, osigurali redovitost reda letenja i u ovom trenutku prevozimo oko 5.100 putnika dnevno. Naravno, u dnevnoj smo komunikaciji i sa zračnim lukama na našim destinacijama i s dobavljačima goriva i uveli smo, dakle, dodatne mjere u sustav planiranja goriva kako bismo osigurali nesmetanu opskrbu gorivom', zaključio je.