Nakon uzbudljive predizborne kampanje čeke nas isto tako, ako ne i uzbudljivije, vrijeme nakon izbora, u kojem će se formirati nova većina što će vladati zemljom iduće četiri godine. Sva predviđanja govore da izbori neće dati jasnog pobjednika te će za formiranje Vlade biti potrebni politički dogovori i koalicije
Kako sada stvari stoje, glavni igrači - HDZ, Restart koalicija, Domovinski pokret i Most - ne žele koalirati međusobno, no može se očekivati da će se dogoditi promjena kursa kada se začuje sirenski zov fotelja u državnoj službi. Jednu od ključnih uloga imat će i predsjednik Zoran Milanović jer će odlučiti o tome kome će povjeriti mandat za sastav Vlade. Ništa ga ne obvezuje na to da mora dati mandat relativnom pobjedniku izbora.
Nakon što Državno izborno povjerenstvo (DIP) objavi konačne službene rezultate izbora kreću i prvi rokovi za sastavljanje Hrvatskog sabora i Vlade. DIP će objaviti službene rezultate četiri-pet dana nakon izbora, kao što je to bio slučaj na parlamentarnim izborima 2016., dakle krajem idućeg tjedna. Naravno, ako ne bude nekih nepredvidivih okolnosti.
vezane vijesti
Kad DIP objavi konačne rezultate izbora, kreće i rok od 20 dana u kojem se mora održati prvo zasjedanje Hrvatskog sabora. Prvu sjednicu Sabora do izbora novog predsjednika vodit će Gordan Jandroković, s obzirom na to da je on bio predsjednik Sabora u prethodnom sazivu. Ako on bude spriječen ili eventualno ne bude izabran, umjesto njega sjednicu će voditi najstariji izabrani zastupnik.
Datum prvog zasjedanja određuje predsjednik RH Milanović, a najavio je da neće požurivati proces formiranja državnih institucija nakon izbora, kao što je to činila njegova prethodnica Kolinda Grabar Kitarović 2015. koja je tada čak, navodno, imala spremnu privremenu nestranačku vladu. Tadašnja predsjednica nestrpljivo je inzistirala na tome da se akteri dogovore, a kada je konačno došlo do toga 44 dana poslije izbora, Tomislav Karamarko (HDZ) i Božo Petrov (Most) stigli su na Pantovčak sa 78 zastupnika, ali bez mandatara, pa im je Grabar Kitarović dala rok od 24 sata da ga pronađu, zaprijetivši raspisivanjem izbora i imenovanjem vlade stručnjaka dok se izbori ne održe.
Dakle u tih 20 dana zastupnici se moraju okupiti u Saboru, no prvo zasjedanje ne mora nužno biti i konstituirajuće. Takav primjer već se dogodio na izborima 2015. godine, kada je Sabor prvi put zasjedao 3. prosinca, no konstituiran je tek 28. prosinca. Prema Ustavu, Sabor se konstituira izborom predsjednika Sabora na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina zastupnika. Nije propisan zakonski ni ustavni rok u kojem se mora konstituirati Sabor.
Neovisno o saborskom roku, kreće proces sastavljanja Vlade. Obje stvari su ovisne o procesu slaganja većine, a on se ne odvija unutar formalnog okvira. Ne postoje zakonski rokovi koji propisuju za koliko se taj proces mora odviti. U Ustavu tek stoji da se mandat za sastavljanje Vlade povjerava osobi (mandataru) koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine zastupnika u Saboru. Aktualni predsjednik Vlade Andrej Plenković (HDZ) ima najviše izgleda za to da i u narednom razdoblju ostane na toj funkciji. Prvi izazivač je Davor Bernardić, šef SDP-a koji predvodi Restart koaliciju, a ambicije da se dokopa prve fotelje u Banskim dvorima ne skriva ni čelnik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro.
Predsjednik je nedavno rekao kako nema definiranog roka u kojemu mora odrediti mandatara nove Vlade, ali da će se u početku voditi konzultacije s onima koji mu donesu 76 potpisa, koliko je potrebno za većinu.
'Konzultacije će stvarno biti konzultacije, a ne zabavni park za paradu. Bit će jako transparentno, onako kako u nekim situacijama nije bilo i time se narušavalo povjerenje u demokraciju. Nemam favorita u tim izborima', rekao je tada Milanović.
Tek kad predsjednik povjeri povjerenje mandataru, na osnovi gore navedenih kriterija, počinju teći rokovi za formiranje Vlade. Osoba kojoj je predsjednik Republike Hrvatske povjerio mandat (mandatar) za sastav Vlade predlaže njene članove. Odmah poslije sastavljanja Vlade, a najkasnije u roku od 30 dana od prihvaćanja mandata, mandatar je dužan predstaviti program Vlade i Vladu Hrvatskom saboru te zatražiti glasanje o povjerenju.
Ako mandatar u roku od 30 dana ne sastavi Vladu, predsjednik mu može produžiti mandat za još najviše 30 dana, a ako ni tada ne sastavi Vladu ili ona ne dobije povjerenje Hrvatskog sabora, tada će predsjednik povjeriti mandat za sastav Vlade drugoj osobi. Ako Vlada ne bude sastavljena ni tada, predsjednik će imenovati privremenu nestranačku vladu i istodobno raspisati prijevremene izbore za Hrvatski sabor.
Vlada stupa na dužnost kad joj povjerenje iskaže većina svih zastupnika u Hrvatskom saboru.
