Direktorica razvoja naprednih Lockheed Martinovih programa Amanda Pound najavila je prošlog tjedna kako ta tvrtka nastavlja s razvojem demonstratora svemirskog presretača sposobnog za zaštitu SAD-a od balističkih raketa, hipersoničnih projektila i orbitalnih napada. Tijekom konferencije za novinare u pogonu tvrtke u Huntsvilleu u saveznoj državi Alabami, Pound je istaknula da njezin ured trenutno analizira različite koncepte presretača, počevši od lasera do satelita koji se pretvaraju u projektile i manevriraju prema ciljevima.

''Cilj je do 2028. izvesti demonstraciju presretača u orbiti. Imamo kapacitet za to i spremni smo podržati ideju'', istaknula je Pound.

U Lockheed Martinu su istovremeno naglasili važnu ulogu drugih, manje ambicioznih komponenti ovog sustava, posebno satelita za rano upozoravanje na lansiranje raketa, koji bi ih trebali detektirati u spektru termovizijskog snimanja. Riječ je o prvom satelitu za rano upozorenje sljedeće generacije u geostacionarnoj Zemljinoj orbiti koji koristi perzistentno infracrveno zračenje, a koji je uspješno testiran gotovo istovremeno s najavom o izgradnji demonstratora svemirskog presretača.

Testira se prethodnica Zlatne kupole

Satelit za rano upozoravanje kao svojevrsna prethodnica sustava Golden Dome i njegova ključna komponenta završio je termalna vakuumska i akustična ispitivanja u postrojenju Lockheed Martin Space u kalifornijskom Sunnyvaleu. Tijekom ispitivanja satelit se suočio s iscrpljujućim, simuliranim svemirskim okruženjem, dokazujući da može izdržati visoke temperature i jake vibracije tijekom lansiranja. Nakon što su testiranja završena, satelit je sada u fazi testiranja integracije sustava, uključujući isprobavanje veza s raznim zemaljskim sustavima.

Testiranja u Lockheed Martinovim pogonima dio su projekta Golden Dome kojeg je u svibnju ove godine najavio američki predsjednik Donald Trump. Prema njegovim riječima, radi se o višeslojnom sustavu raketne obrane sposobnog presresti prijetnje čak i u svemiru, a kojeg planira dovršiti do kraja svog predsjedničkog mandata 2029. godine. Američki projekt temelji se na izraelskom sustavu Iron Dome (Željezna kupola) lokalne proizvodnje, ali ima znatno širi opseg.

Muskov SpaceX kao jedan od favorita, ali...

Američki tisak navodi da Agencija za raketnu obranu (MDA) testiranja u Lockheed Martinu naziva kraticom FTI-X, što je oznaka za Integrirani zračni test ekperimentalne prirode te da će senzori i oružje Zlatne kupole raditi u jedinstvenom sustavu za presretanje ciljeva.

Dostupne informacije ukazuju da je za program Zlatne kupole predloženo početno financiranje u iznosu od 25 milijardi dolara. Pojedini analitičari izračunali su kako bi se ukupni troškovi u prvih 20 godina projekta mogli kretati od 160 do nevjerojatnih 830 milijardi dolara.

Prema drugom izvoru, testiranja do 2028. godine mogle bi biti samo prva faza dugogodišnjeg programa. Upućeni u program ističu da projekt brzo napreduje, oslanjajući se na postojeće sustave kako bi dokazao da koncept globalnog raketnog štita zaslužuje daljnje financiranje. Valja primijetiti da potonji izvori za program kažu da je globalnog značaja što može ukazivati da će sustav pokrivati američke baze diljem svijeta.

Elon Muska ispao iz kombinacija

Poznato je i da se višeslojna obrambena struktura Zlatne kupole sastoji od slojeva za detekciju i upozorenje, presretanje balističkih projektila, zaštitu od hipersoničnih prijetnji i orbitalnih napada. Za podizvođače radova razmatraju se pak renomirene tvrtke poput SpaceX-a, L3Harrisa i Northrop Grummana. SpaceX kojeg je osnovao Elon Musk dosad je bio jedan od favorita, što ne čudi jer je Trump s tim poduzetnikom u početku svog drugog predsjedničkog mandata imao više nego dobre odnose, no kasnije se njihov odnos raspao. Najnovije informacije govore da Trumpova administracija sada razmatra alternative, navodno zbog rizika od ovisnosti od dobavljača.

Iako projekt ima višeslojnu arhitekturu koja uključuje napredne satelitske tehnologije i suradnju između privatnih tvrtki i američkog ministarstva obrane, analitičari smatraju da pred programom stoje brojne prepreke. Stručnjaci su uvjereni da su izazovi tehnološke, proračunske, pravne i međunarodne prirode ogromni te da uspjeh ovisi o širokoj koordinaciji, međunarodnom konsenzusu i dugoročnoj političkoj podršci.

Sumnjičavi voditelj projekta

Zapovjednik američkih svemirskih snaga general Michael Guetlein, kojeg je Trump u svibnju imenovao voditeljem projekta Zlatna kupola ocijenio je kako je ambiciozni cilj realan u smislu tehnologije, ali da ima druge rizike. ''Izgradnja svemirskog presretača bit će pravi tehnički izazov. No, ta tehnologija postoji. Vjerujem da smo dokazali svaki element fizike i da projekt možemo učiniti funkcionalnim. Ono što nismo dokazali jest možemo li to učiniti ekonomično odnosno možemo li izgraditi dovoljno satelita i možemo li dovoljno brzo proširiti industrijsku bazu za izgradnju tih satelita'', rekao je Gutlein.

Pojedini stručnjaci uvjereni su da će integriranje više agencija i tvrtki biti ogroman organizacijski izazov. Pritom ukazuju da stvaranje funkcionalne mreže satelita presretača predstavlja razinu tehničke složenosti koja nadilazi dosadašnja iskustva. Uz to, sumnjaju da će sustav biti dovršen u roku od nekoliko godina te su uvjereni da za takav projekt treba nekoliko desetljeća, s time da bi troškovi mogli još više porasti.

Inače, koncept svemirskih raketnih ubojica datira iz 1960-ih i povezan je s programom američkih zračnih snaga za presretanje balističkih raketa , ali je projekt otkazan 1963. zbog zabrinutosti oko troškova. U 1980-ima, administracija predsjednika Ronalda Reagana ponovno je razmotrila tu ideju pokretanjem Strateške obrambene inicijative ili Ratova zvijezda. Ključni koncept koji je proizašao iz tog napora bio je Brilliant Pebbles (Briljantni kamenčići) odnosno konstelacija satelita dizajniranih za ispaljivanje malih raketa na mnogo veće neprijateljske rakete.

Kreće nova faza u utrci naoružavanja

Ratovi zvijezda otkazani su 1994., a od tada su Kina i Rusija rasporedile hipersonične rakete koje mogu manevrirati na načine koje današnji presretači gotovo ne mogu poraziti. Obje zemlje također su rasporedile oružje iz svemira, dok je Rusija je čak koristila visoko manevarske hipersonične rakete u ratu u Ukrajini.

Rusija i Kina upozoravaju da bi projekt mogao pokrenuti novu fazu u utrci u naoružanju u svemiru. Valja reći i da Međunarodno svemirsko pravo ne predviđa korištenje svemira kao vojne zone, što dovodi u pitanje zakonitost projekta. Međutim, već postoje i potencijalni saveznici projekta budući da je Kanada navodno ranije izjavila spremnost za sudjelovanje, ali s jasnim rezervama u pogledu uvjeta financiranja. S rezervom danas pak treba promatrati odnose Trumpa i Kanade nakon što je američki predsjednik iznio nezamislive planove sa susjednom državom. Zanimljivo je i da stručnjaci iz Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) sugeriraju da bi i Europa trebala razmotriti sličan sustav za vlastite potrebe, koji bi se uklopio u razvoj europske raketne obrane.