Iako se u nazivu nije izričito spominjao ni Gospić, kao ni Lika i Hrvatska, rasprava u Europskom parlamentu u četvrtak na temu 'Zaštita zdravlja ljudi od otrovnih tvari' bila je potaknuta upravo aferom Gospić nakon što je u javnost dospjela informacija o 33 tona ondje ilegalno odloženog opasnog otpada. Pogurao ju je zastupnik Zelenih Gordan Bosanac (Možemo!). Ranije u ponedjeljak premijer Andrej Plenković najavio je osnivanje Znanstvenog savjeta za Gospić, a vodit će ga rektor Sveučilišta u Zagrebu, Stjepan Lakušić.

U razgovoru za tportal u utorak Bosanac je sarkastično rekao da uvijek kada ne znaš što napraviti, uspostavi znanstveni savjet.

'Ali šalim se. Mislim da je dobro što Vlada pokušava nešto razriješiti. No, kao što vidimo, jako kasnimo sa svime, a građani Gospića očekuju hitni postupak i pitaju se što ćemo napraviti sutra i kako počistiti taj otpad. Dakle dobro je da u Znanstvenom savjetu imamo mudre glave u jednom loncu, ali potrebne su nam akcije', rekao nam je Bosanac.

Na tom tragu se pripremao za raspravu u četvrtak, istaknuvši da je ona bez rezolucije jer su u grupaciji Zelenih pretpostavili da u tom slučaju ne bi dobili većinu za stavljanje ove teme na dnevni red. Pitanja je mnogo, a naš sugovornik priželjkuje dvije ključne stvari.

'Prvo mi je bitno pitanje je li moguće da se Hrvatskoj dopusti privremeno izuzeće od uvoza toksičnog otpada jer vidimo, i to je apsurdno, da smo uvozili mnogo toksičnog otpada iako nemamo infrastrukturu za njega. Mislim da je dužnost Europske komisije zaustaviti taj uvoz. I drugo, čini se da je sve što se dogodilo u Hrvatskoj u skladu s Direktivom o prijevozu otpada diljem Europske unije. Pitam se, kako sve može biti u skladu s tom direktivom? Trebamo li nešto u njoj promijeniti i popraviti?' sažeo je Bosanac, navodeći da očekuje još rasprava o toj temi jer se u bliskoj budućnosti očekuje i dolazak Gospićana u Bruxelles.

Talijanska eurozastupnica Zelenih: 'Želim suradnju Italije i Hrvatske oko Gospića'

Sukladno obećanjima, Bosanac je u četvrtak doista stavio fokus na te stvari, a kao što smo ranije pisali, rasprava je bila burna. Hrvatski zastupnici EPP-a (HDZ-ovci) govorili su da je posrijedi širi europski problem kojem se treba pristupiti 'bez histerije', no Bosanac, ali i eurozastupnici poput španjolske socijalistice Laure Ballarin Cereze isticali su da se odgovornost hrvatske vlasti ne može zaobići jer su građani o razmjerima problema saznali ne zbog toga što je sustav funkcionirao, već zato što je zakazao.

S obzirom na to da je toksični otpad odložen u Lici stigao i iz Italije i Slovenije, Bosanac je o tome problemu razgovarao sa svojim kolegama iz zelenih stranaka iz tih zemalja. Tako nas je u svojem uredu u Strasbourgu upoznao s talijanskom kolegicom Cristinom Guardom, a nas je zanimalo koliko je talijanska javnost upoznata s slučajem u Gospiću. Koliko je njoj poznato, samo su dva medija u njezinoj zemlji pisala o toj aferi te većina ne zna da se to događa, stoga i sama pokušava osvijestiti javnost o tom problemu. S druge strane, navela je da se slaže s Bosančevim prijedlogom izuzeća Hrvatske od uvoza toksičnog otpada.

'Na mjestu ministrice, otvorila bih dijalog s talijanskom vladom kako bi vidjeli možemo li nešto zajedno učiniti te da se uključimo u prekogranično istraživanje i uvođenje strategija za način na koji to najbolje počistiti. To je najveći problem, ne znamo kako ovo počistiti', navela je Guarda.

Upitana je li uspjela doznati tko je točno s talijanske strane odgovoran za dovoz otpada, rekla je da još nema informacija jer se situacija ispituje.

'Ako su iza svega kriminalne organizacije, što ćemo vidjeti nakon dovršetka istraga koje su u tijeku, želim vidjeti talijansku odgovornost u vezi s Hrvatskom kako bi se problem i riješio', rekla nam je o samoj istrazi uvoza/izvoza i sanacije.

Kemijska tvrtka i tuneli na autocesti: Zagađenja u regiji Veneto

Dodala je da Italija ima sličan problem u regiji Veneto, odakle i dolazi ova eurozastupnica. Tamo je došlo do teškog zagađenja drugog najvećeg vodonosnika (propusnog sloja u zemlji koji sadržava vodu) u Europi zahvaljujući dugogodišnjem neodgovornom bacanju otpada kemijske tvrtke Miteni, punog po ljude opasnih PFAS spojeva, tzv. vječnih kemikalija.

Guarda nam je rekla da je za to onečišćenje, koje je započelo šezdesetih godina, stigla i sudska osuda 2025. godine, ali sama tvrtka zatvorena je 2018. godine. Kako navodi specijalizirani medij Renewable matter, 11 od 15 optuženika, čelnici te kompanije, osuđeno je na zatvorske kazne od dvije godine i osam mjeseci do 17 i pol godina, čime su ukupno 'zaradili' 141 godinu iza rešetaka. No zagađenjem je izravno pogođeno oko 300 tisuća ljudi.

Na sjeveru Italije došlo je do još jednog skandala s PFAS-om, a tiče se građenja autoceste također u regiji Veneto, u provinciji Vicenza, koje je krenulo 2011. i dovršeno 2024. godine. Naime 162 kilometra dugačka cesta sadrži tunele u kojima je nađen akcelerator za stvrdnjavanje betona s opasnim PFAS-om.

To je dovelo do zagađenja podzemnih voda planina kroz koje tunel prolazi, a dosegnulo je i vodu za opskrbu stanovnika, što je pogodilo, prema procjenama, 350 tisuća ljudi. Suđenje za 12 menadžera koji su vodili projekt izgradnje trebalo bi krenuti 6. listopada, kako je pisao lokalni medij GDV.

'Proživljavamo slična iskustva, no mislim da i u Italiji ne reagiramo dovoljno. Nedostaje znanja i pritiska na naše političare i vladu. Moramo osvijestiti ljude, iako nemamo toliko novca kao kemijski sektor, kako bismo barem imali jači glas u zabrani PFAS spojeva', istaknula je Guarda.

Podrška slovenskih Zelenih: Imamo ilegalni otpad kod Ljubljane i u Krškom

Kada je riječ o Sloveniji, Bosanac je o otpadu u Lici obavijestio i zelenog europarlamentarca Vladimira Prebiliča, nekadašnjeg gradonačelnika Kočevja, grada u blizini našeg Gorskog kotara. U razgovoru za tportal on kaže da je slovenska javnost upoznata sa situacijom u Gospiću i velikim prosvjedom u Zagrebu, ali ne dovoljno. Za razliku od talijanske zastupnice, naš sugovornik iz Slovenije imao je puno više informacija o tome kako je otpad iz njegove zemlje stigao u Liku. Štoviše, uz Hrvatsku je istaknuo dva incidenta u Sloveniji sa zajedničkim nazivnikom.

'Postoji firma koju svi znamo, a to je Kostak, koja je u Hrvatskoj imala dodatnu firmu za sakupljanje i tretiranje otpada, a ustvari to nije napravila. Mogu jasno reći da smo imali ovakav incident u Krškom (otkriven krajem 2024. godine), gdje su otkrivene tisuće tona zakopanog smeća, a sada je došlo i do novog otkrića u Dobrunjama blizu Ljubljane (krajem 2025. godine). Tamo je danas zatvor, a prije je bilo smetlište na koje se otpad (krajem 2025. godine) također bacao i pokrivao zemljom', rekao je Prebilič.

O Kostaku smo pisali i na tportalu nakon što su dobili posao sanacije otpada, a slovenski europarlamentarac iz redova Zelenih ne dvoji da je posrijedi modus operandi koji ne opisuje drugačije nego kao 'međunarodnu mafiju'.

'Znači, postoje neke tvrtke, kompanije koje nekako surađuju između sebe, imaju isti modus operandi. Otvori se tvrtka, dobije neki status i certifikate, onda se sve to iskoristi, pokupi se novac i ostavlja se svima ostalima šteta koja nastaje zbog toga', upozorio je Prebilič.

Nadzor zakazao i u Hrvatskoj i Sloveniji: 'Treba nam netko izvana'

Kao dvije zemlje koje su nekoć bile dio Jugoslavije, naš sugovornik nije mogao ne primijetiti velike sličnosti između Hrvatske, u kojoj je uhićen bivši glavni državni inspektor Andrija Mikulić zbog korupcije, te sličnog problema u nama susjednoj državi, gdje je okolišna inspektorica Mojca Križe smijenjena s dužnosti i trenutno je pod istragom zbog sumnje da je Kostaku 'gledala kroz prste'.

'Znači, događa se pravi ekološki kriminal. U Sloveniji je sada pokrenuta istraga i nadam se da će doći do epiloga. Sanacija naš košta osam milijuna eura, a već je nekome to bilo uplaćeno kao da je sve očišćeno', rekao je Prebilič.

Dok se razmjeri afere u Dobrunjama još istražuju, naš sugovornik podržao je Bosanca, navodeći da nacionalne vlade sudeći po ovim primjerima nisu poštovale zakone te smatra da to Europska komisija mora kazniti.

'Vlade reagiraju samo kada su pod pritiskom. Mislim da vlade u našim državama to kriju i onda kažu da nitko nije odgovoran. Dakle treba nam netko izvana tko će reći da trebamo jasno vidjeti što se ovdje događa. Ne mogu vjerovati da se odbacilo tisuće i tisuće tona smeća i da to nitko nije otkrio – pa to je nemoguće', rekao je Prebilič.

Otpad se može reciklirati i prenamijeniti, Bosanac: 'Trebamo iskustvo Italije i drugih zemalja'

Italija ima svoje probleme s otpadom, no ujedno se u toj zemlji naziru i potencijalna rješenja koja bi mogla biti korisna cijeloj Europi, a pogotovo Hrvatskoj. Bosanac je uoči rasprave u četvrtak rekao da se HDZ-ovci boje otvaranja ove teme na europskoj razini dok on smatra da je to vrlo dobro.

'Mislim da će to pomoći Hrvatskoj jer trebamo iskustva iz Italije i drugih zemalja kako bismo naučili nositi se s ovim otpadom', rekao je Bosanac.

Tako nam je Guarda nakon ekoloških tragedija u svojoj regiji navela i pozitivan primjer: javna tvrtka Contarina S.Pa pionir je održivog zbrinjavanja otpada, a u regiji Veneto, prema javnim podacima, pokriva 50 općina.

'Zbilja pristupaju tom sektoru koristeći ponovnu uporabu, reciklažu i prenamjenu otpada (upcycle) prema europskim preporukama i rade odličan posao. Ima još tvrtki, iako ne mnogo, koje istražuju kako zbrinuti industrijsku otpadnu vodu, uključujući onu s PFAS-om. Smatram da je puno prilika za ulaganje u taj sektor i sprječavanje štetnih posljedica', rekla je Guarda.

Bosanac je naglasio i to da talijanski parlament ima poseban odbor koji se bavi ekomafijom. Guarda se složila s time iako se požalila da on ne radi toliko dobro pod aktualnom vlasti premijerke Giorgie Meloni.

Zeleni testirali ljude na PFAS spojeve: Rezultate predstavljaju 30. rujna

Kao što se do sada mogli pročitati, naši sugovornici iz zelene grupacije Europskog parlamenta više su puta spominjali PFAS spojeve, a upravo je to još jedan od velikih pothvata u koje su se upustili. Tako su tijekom ljeta proveli veliko paneuropsko istraživanje izloženosti ljudi PFAS-u testirajući im krv, a na poziv Bosanaca u njemu je sudjelovalo i sedam osoba iz Gospića.

Guarda je navela da su time žele osvijestiti sve o posljedicama PFAS-a te žele zabranu njihove uporabe. Tim više jer, kako kaže, kemijska industrija ima jak lobistički utjecaj za eurozastupnike.

'Kažu nam da je samo 30 vrsta PFAS spojeva opasno i da se oni više ne koriste, a ostali kao nisu. Međutim istraživanja u posljednjih 10 godina pokazuju suprotno. Stoga nismo analizirali 'normalnu' grupu PFAS-ova, već manje vrste, kao što je TFA. Imamo istraživanja koja su potvrdila vezu između TFA spojeva i neplodnosti', rekla je Guarda.

Detalje istraživanja predstavit će na novinarskoj konferenciji 30. rujna, a Bosanac nam je rekao da će se raditi o vrlo zanimljivim saznanjima.

Do tada, kako za zabranu PFAS spojeva, tako i za suočavanje s otpadnom mafijom, potrebno je puno posla, a Prebilič navodi da ekologija i ljudsko zdravlje ne bi trebali biti ideološko pitanje. Baš kao što je i pitanje Srbije i njezinog veličanja ratnih zločinaca poput Mladića nešto što je u hrvatskim krugovima nadišlo stranačke podjele.

'Puno toga nas čeka. Neće biti lako, sve mi je jasno, ali nekako se treba krenuti', zaključio je Prebilič.