Zaštita djece na društvenim mrežama ne može se svesti na dobnu granicu, a rasprava o algoritmima ne smije završiti na maloljetnicima. O tome su, nakon najave novih europskih pravila, za tportal govorili eurozastupnici Gordan Bosanac i Sunčana Glavak. Oboje traže veću odgovornost platformi, no naglasak stavljaju na različite probleme: Bosanac na manipulaciju političkom raspravom i izborima, a Glavak na medijsku pismenost i sigurnost djece
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u godišnjem govoru o stanju Europske unije najavila je prijedlog Akta o djeci, kojim bi se uvela različita pravila za pristup društvenim mrežama ovisno o dobi korisnika. Djeca mlađa od 13 godina ne bi smjela koristiti društvene mreže, a ona od 13. do navršene 15. godine mogla bi imati samo ograničene račune pod roditeljskim nadzorom.
vezane vijesti
Gordan Bosanac iz stranke Možemo! i član kluba Zeleni/ESS pozdravlja odlučniji nastup Komisije prema velikim tehnološkim kompanijama, ali upozorava da dobne granice ne rješavaju širi problem utjecaja društvenih mreža. 'Dobro je da dolazi do zaštite maloljetnika, ali tu priča ne smije stati. Nisu samo maloljetnici ugroženi. Mi smo kao odrasle osobe također izloženi algoritmima, naše demokracije izložene su algoritmima i tu će trebati napraviti dodatne iskorake', rekao je u razgovoru za tportal.
Upitan može li EU provesti stroža pravila ako im se velike platforme usprotive, Bosanac je odgovorio da se ne treba povlačiti pred mogućim pritiskom kompanija. Smatra da je europsko tržište za njih previše važno da bi ga se olako odrekle. 'To nije rat protiv velikih. Mislim da treba otvoriti dijalog i naprosto im objasniti da tako dalje ne može', rekao je.
Brine ga osobito uporaba društvenih mreža za manipuliranje raspravom uoči izbora. Govoreći o prijedlozima koji se razmatraju u Europskom parlamentu, naveo je da bi se u slučaju dokazanog miješanja u izbore trebalo moći intervenirati i u algoritamske sustave kojima platforme preporučuju sadržaj. Takva mjera nije dio najavljenih pravila za zaštitu djece niti je sada automatska posljedica utvrđenog miješanja u izbore.
Bosanac je kao primjer problema naveo tvrdnju stranke Možemo! da su njezini profili ponovno bili meta aktivnosti botova. Smatra da se lažni profili i algoritamsko širenje sadržaja koriste i za diskreditiranje političkih protivnika. 'Tome treba stati na kraj', poručio je.
Glavak: 'Ne mogu algoritmi odgajati našu djecu'
HDZ-ova eurozastupnica Sunčana Glavak također podržava jasnija pravila za platforme, ali ne smatra da je sama dobna granica najbolje rješenje. Kaže da želi vidjeti konkretan tekst Komisijina prijedloga prije konačne ocjene.
'Ne mogu zapravo društvene mreže ili velike korporacije određivati sve, već mi moramo postaviti jasna pravila. Mislim da je to ključno u svemu', rekla je za tportal. Uz odgovornost platformi, traži snažnije obrazovanje djece o sadržajima s kojima se susreću na internetu. 'Ne mogu algoritmi odgajati našu djecu', naglasila je.
Glavak se već bavila pitanjima internetskog zlostavljanja, a kaže da u Hrvatskoj, u razgovorima s ministrom pravosuđa Damirom Habijanom, zagovara i snažniji kaznenopravni odgovor na cyberbullying. U Europskom parlamentu sudjelovala je i u radu na izvješću o utjecaju društvenih mreža i internetskog okruženja na mlade, o kojem je plenarno glasanje predviđeno za 17. rujna.
Što je s odraslima?
Na pitanje treba li zaštitu od manipulacije proširiti i na odrasle, Glavak je izdvojila starije građane. Društvene mreže mnogima omogućuju kontakt s drugima, kaže, no potrebno im je pomoći da prepoznaju lažne vijesti, deepfake sadržaje i snimke stvorene umjetnom inteligencijom.
'Nekada su stariji rekli: 'Bilo je na televiziji.' Dakle to je bila referenca nečeg pouzdanog. Danas kažu: 'Pa pisalo je na Facebooku'', rekla je Glavak i dodala da se programi medijske pismenosti već financiraju javnim sredstvima te da za njih sredstva mogu tražiti i udruge.
Upozorila je i na dezinformacije u predizbornim kampanjama, osobito u državama koje nastoje pristupiti EU-u. Ondje su, smatra, važni neovisni medijski regulatori i transparentno vlasništvo nad medijima.
