Svi u Banske dvore: Podsjećamo zbog kakvih su drama premijeri sazivali stranačke prvake

Šuška se da je nastavak pregovora eufemizam za kapitulaciju i spremnost da se ipak prihvati odluka arbitražnog suda, samo se takav potez ne bi opisao tim riječima, pa je premijer odlučio sazvati konzultacije s oporbom kako bi ojačao svoju  poziciju.

Isti potez povukao je i bivši premijer Zoran Milanović u srpnju 2015. godin, kad je sazvao sastanak svih parlamentarnih stranaka. Tema je bila ista: granični problem sa Slovenijom. Milanović je tada zatražio, i dobio, podršku klubova zastupnika za izlaskom iz postupka arbitraže oko granice sa Slovenijom nakon što je otkriveno da je slovenska strana radila 'ispod pulta'.

Sastanak je održan uoči izvanredne sjednice Sabora na kojoj je potom izglasan izlazak iz postupka za koji je Hrvatska tvrdila da je nepovratno kontaminiran nakon što je u javnosti otkriveno da su se slovenski član arbitražnog suda Jernej Sokolec i slovenska diplomatkinja opunomoćena za praćenje arbitraže Simona Drenik dogovarali o iznošenju argumenata i lobiranju kod drugih sudaca Stalnog arbitražnog suda u Haagu u postupku o granici između Slovenije i Hrvatske.

Iako je zbog problema sa Slovenijom zatražio parlamentarni konsenzus, Milanović nije isto postupio kad je predsjednik Vlade bio Ivo Sanader, koji je u rujnu 2007. godine sazvao sastanak čelnika parlamentarnih stranaka nakon što je s tadašnjim slovenskim premijerom Janezom Janšom bio dogovorio da će rješavanje međudržavnog graničnog spora prepustiti Međunarodnom sudu pravde u Haagu.

Milanović je tada imao važnijeg posla od međudržavnog spora pa je na sastanak poslao Željku Antunović.

Račan odbio Sanaderov poziv 

Inače, Sanader se na početku mandata često sastajao s tadašnjim šefom SDP-a i vođom oporbe Ivicom Račanom, kojeg je i zamijenio u premijerskoj fotelji. Kasnije, kad je Sanader čvrsto zapasao vlast, ti su sastanci zamrli. Sastanak s oporbom Sanader je sazvao i u listopadu 2006. godine, također zbog problema sa Slovenijom i ribolovno-ekološkim pojasom, čijem se proglašenju protivio naš zapadni susjed.

Račan nije došao na sastanak jer je procijenio da mu u pretkampanji nije oportuno iskazivati podršku konkurenciji. Zato su na njemu bili predsjednica HNS-a Vesna Pusić, predsjednik HSS-a Josip Friščić, predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić, predsjednik HSU-a Vladimir Jordan te predstavnik SDSS-a Milorad Pupovac. Šef HSP-a Anto Đapić nije došao jer nije bio u Zagrebu, a umjesto njega trebao je doći Vlado Jukić, no ni on se nije pojavio, ali navodno zbog nesporazuma.

U ožujku 2011. čelnici Kukuriku koalicije dali su košaricu premijerki Jadranki Kosor i nisu se pojavili na sastanku kojem je glavna tema bila završetak pregovora s EU-om.

Političko nadigravanje Josipović - Kosor

Od oporbenih stranaka u Banske dvore došli su samo čelnici HDSSB-a Vladimir Šišljagić i HSP-a Danijel Srb.

Kosor je pozivom na konzultacije željela preduhitriti tadašnjeg predsjednika Ivu Josipovića, koji je sazvao pojedinačne konzultacije s čelnicima parlamentarnih stranaka zbog sve teže situacije u zemlji, ali i mogućnosti raspisivanja prijevremenih izbora. Na te konzultacije na kraju je došla i Kosor.