Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je u srijedu da se državni štit za cijene energije, odnosno paket energetskih mjera neće micati i da bi bilo pogrešno reći da više neće biti intervencija, a govoreći o kreditnom rejtingu Hrvatske ocijenio da su agencije očito prepoznale dobro definirane strateške ciljeve.
Plenković je to rekao na tradicionalnom savjetovanju ekonomista u Opatiji, na kojem je s Natašom Nater Drvenkar s Ekonomskog fakulteta u Osijeku razgovarao o ekonomskoj politici Hrvatske u 2027. godini.
Na pitanje je li Vlada učinila dovoljno i kada se planira maknuti državni štit za cijene, posebno energetski štit, Plenković je rekao da ga Vlada ne kani micati.
"Išli smo na fazno otpuštanje mjera, pratimo što se događa na svjetskim tržištima i bilo bi pogrešno reći da nećemo više intervenirati. Pronašli smo način kako balansirati intervencije koje nisu pretjerane, ali su primjerene", rekao je.
Na pitanje jesu li rejting agencije, s obzirom da Hrvatska ima najbrži skok kreditnog rejtinga, pretjerale, Plenković je odgovorio kako smatra da su agencije prepoznale dobro definirane strateške ciljeve, a da su razlozi rasta kreditnog rejtinga odgovorno upravljanje javnim financijama, politička stabilnost i vidljiv ekonomski korak naprijed.
vezane vijesti
Govoreći o globalnim prilikama, Plenković je ocijenio da su one sve samo ne stabilne, traju dulje vrijeme te da nije siguran da tako neće biti još dosta vremena.
Ocijenio je da je Hrvatska prilično stabilna te da nije riješila sve probleme, ali je odgovorila na brojne izazove i krize koje su prema njegovim riječima u najvećoj mjeri bile vanjski šokovi, poput korone i potresa.
Imamo 22 kvartala stalnog gospodarskog rasta i to govori da smo u tom pogledu napravili dobar korak. Hrvatska ima najveću zaposlenost ikad, tržište rada je dobro, rast je kontinuiran, a odgovori na krize su bili snažni, naveo je.
Carinska politika kao oružje, destruktivna Rusija i suptilnija Kina
Govoreći o globalnim odnosima Europe s trima velikim zemljama, koji utječu na svakodnevni život, naveo je SAD, Kinu i Rusiju.
Ocijenio je kako transatlantsko partnerstvo nije što je bilo te da administracija koja carinsku politiku koristi kao gotovo oružje u međunarodnim odnosima, ozbiljno utječe na političke odnose i gospodarstvo.
Nastavio je da je Putin nešto najgore što se dogodilo međunarodnoj zajednici, da kontinuirano podriva temelje zapada i ne preže ni od kakvih iskoraka.
Ruska agresija na Ukrajinu u biti je rat protiv Europe, naglasio je i rekao da se to prelilo na energetsku krizu u kojoj je hrvatska država reagirala tako da je Hrvati u najvećoj mjeri nisu u punoj mjeri osjetili.
Politika Rusije ima za cilj ekonomski i socijalno slomiti države u EU-u i zatim provesti političke promjene, dodao je.
Kao treći element naveo je Kinu, koja je prema njegovim riječima zauzela mirniji i strukturiraniji pristup. Danas EU ima trgovinski deficit s Kinom na godišnjoj razini od 370 milijarda eura, rekao je i dodao da to izravno utječe na tržište rada, a kineski proizvodi, primjerice automobili, danas su puno kvalitetniji.
Taj trenutni kontekst nameće Europi da se mora staviti naglasak na konkurentnost, ocijenio je premijer.
Na pitanje o provedbi Programa otpornosti i opravka, Plenković je odgovorio da su predviđeni ciljevi ispunjeni, ali nisu u dovršenosti broja učionica u školstvu.
Što se tiče bespovratnih sredstava, rekao je kako samo jedan projekt nije dovršen, projekt robotaksija koji još treba homologaciju te tu očekuje neku redukciju sredstava.
Sredstva iz EU-a neće nestati
Govoreći o novom proračunskom razdoblju EU 2028- 2034, rekao je kako nije istina da će europska sredstava nestati te da je Hrvatska u plusu, ako je riječ o odnosu doprinosa i sredstava koja smo primili oko 22 milijarde eura, te da će do 2034. godine taj plus iznositi oko 34 milijarde eura.
Upitan postoji li barem jedna ekonomska odluka ili procjena za koju može reći da je trebala biti drukčija, Plenković je odgovorio da je bilo grešaka, ali da je Vlada nastojala pokazati snagu države u različitim trenucima krize, primjerice kod brodogradnje i Agrokora.
Smatra da su intervencije u koroni i kod potresa bile ispravne te da više treba učiniti u obrazovanju, u kojem su provedene velike materijalne investicije, od vrtića do fakulteta, te da treba vidjeti vraća li se to kroz ishode obrazovanja, kako bi mladi bili konkurentniji.
