70 NOVIH PREDMETA

Sve više tužbi iz Hrvatske na Europskom sudu

  • Autor: tportal.hr
  • Zadnja izmjena 20.04.2009 14:03
  • Objavljeno 20.04.2009 u 13:46
Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Europskom sudu za ljudska prava građani iz Hrvatske i dalje se najčešće obraćaju zbog dugotrajnosti sudskih i upravnih postupaka, no sve je više tužbi zbog kršenja prava na mirno uživanje vlasništva

ZAGREB - Broj tužbi raste tako da je u 2008. na Europskom sudu bilo 70 novih predmeta iz Hrvatske, a tri godine prije njih 39. Lani je za odštete strankama koje su dobile spor na Europskom sudu iz državnog proračuna isplaćeno 185.000 eura, od toga 110.000 za nagodbe, a 75.000 za dobivene presude, saznaje Vjesnik.

Zamijećeno je da se smanjuje broj nagodbi između države i podnositelja tužbi Europskom sudu, kojih je lani bilo upola manje nego 2007. Do nagodbe između tužitelja i države dolazi u slučaju kad već postoji jasno utvrđena praksa Europskog suda da određeno postupanje predstavlja kršenje Konvencije i kad se obje strane slože da će spor riješiti na taj način. Nagodbe, inače, znače brže rješavanje slučaja, uz isplatu naknade što je u pravilu predlaže Europski sud, koji i sam zbog pretrpanosti predmetima potiče takvo rješavanje sporova.

Štefica Stažnik, zastupnica države pred Europskim sudom za ljudska prava, tvrdi da je općenito stanje ljudskih prava kod nas dobro. Predmeti koji iz Hrvatske stižu na Europski sud sve su složeniji, što je nedavno potvrdio i predsjednik tog suda Jean Paul Costa

'Naši sudovi sve češće primjenjuju Europsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava, kao i praksu Europskog suda. Međutim, mogli bi to činiti i više. Tim prije što Europski sud neposredno svojim presudama tumači Konvenciju, a presude tog suda su i izvor prava u Hrvatskoj. Sudska praksa Europskog suda dostupna je svima na internetu, a i naš ured od 2004. periodično izdaje publikacije sa sudskom praksom za stručnu javnost', kaže Štefica Stažnik.

Iako i dalje pretežu kršenja ljudskih prava na pravosudnim instancama, iz Hrvatske stiže sve više predmeta vezanih uz rad i postupanje državne uprave te tijela lokalne uprave, piše Vjesnik.

Štefica Stažnik napominje da su presude Europskog suda u odnosu na Hrvatsku uvijek bile rezultat individualnih zahtjeva te da u 11 godina koliko je Hrvatska stranka pred Sudom nije bilo niti jednog međudržavnog zahtjeva. Svaka presuda Europskog suda za ljudska prava treba se provesti u Hrvatskoj tako da se otkloni utvrđena povreda ljudskog prava, ali i da se spriječi eventualno slično kršenje u budućnosti. 'Presude Europskog suda u svakom slučaju su smjernice za poboljšanje zaštite ljudskih prava u nas', zaključuje Štefica Stažnik.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi