U Ankari u utorak počinje dvodnevni samit NATO-a na kojem će se okupiti čelnici 32 države članice Saveza. U fokusu će biti povećanje obrambenih izdvajanja, jačanje europskih vojnih sposobnosti i budućnost transatlantskog savezništva, no pozornost će privući i očekivani susret američkog predsjednika Donalda Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog
Samit se održava u osjetljivom trenutku za Savez. Europske članice sve su zabrinutije zbog smanjenih američkih zaliha naoružanja nakon ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku, dok se istodobno pokušavaju izbjeći novi politički sukobi s Trumpovom administracijom.
Samit dolazi u trenutku kada NATO pokušava redefinirati raspodjelu odgovornosti između Europe i Sjedinjenih Država. Glavni tajnik Saveza Mark Rutte prošlog je tjedna u Berlinu poručio da će skup u Ankari pokazati kako europske članice ispunjavaju preuzete obveze o povećanju obrambenih izdvajanja radi odvraćanja Rusije.
vezane vijesti
Istaknuo je da su europske članice NATO-a i Kanada ove godine za obranu izdvojile oko 90 milijardi dolara više nego lani, čime su ukupna ulaganja premašila 570 milijardi dolara. Na samitu se očekuje i sklapanje ugovora o nabavi vojne opreme vrijednih više desetaka milijardi dolara. Istodobno Washington, prema novoj strategiji 'NATO 3.0', planira postupno smanjivati svoju konvencionalnu vojnu prisutnost u Europi i veći dio pozornosti usmjeriti na indo-pacifičku regiju.
Prema toj koncepciji europske bi članice preuzele veću odgovornost za konvencionalnu obranu kontinenta, dok bi Sjedinjene Države zadržale ulogu ključnog jamca nuklearnog odvraćanja i pružanja strateških obavještajnih sposobnosti.
Trump priprema veliku vijest za Kijev?
Prema pisanju Guardiana, pravi politički trenutak samita bit će susret Trumpa i Zelenskog prije službenog početka programa. Istodobno će Washington otvoriti pitanje europskih obrambenih izdvajanja, ali i buduće američke predanosti NATO-u.
Kako piše finski list Iltalehti, Sjedinjene Države na samitu NATO-a mogle bi objaviti važnu odluku za Ukrajinu i odobriti joj licencu za proizvodnju protuzračnih projektila Patriot. Pozivajući se na dva izvora iz NATO-a, list navodi da bi Ukrajina mogla dobiti mogućnost proizvodnje cijelog sustava Patriot ili njegovih ključnih komponenti. Slične informacije prenosi i dopisnica danske televizije TV2 Lise Toft Hessellund, koja navodi da se takva odluka očekuje tijekom samita.
Europske prijestolnice posljednjih mjeseci sve su zabrinutije zbog odluka SAD-a o odgodi ili otkazivanju isporuka dijela ključnog naoružanja saveznicima. Među njima su krstareći projektili Tomahawk, višecijevni raketni sustavi HIMARS te projektili Patriot PAC-3, koji su od presudne važnosti za obranu od balističkih projektila.
Posebno je zabrinjavajuće što su američke zalihe presretačkih projektila znatno smanjene nakon sukoba s Iranom, zbog čega europske zemlje sve ozbiljnije razmatraju kako dugoročno ojačati vlastite obrambene kapacitete.
Iako nezadovoljstvo postoji, europske vlade zasad nastoje izbjeći otvoreni sukob s Trumpovom administracijom kako ne bi dodatno narušile transatlantske odnose.
NATO najavio nova ulaganja vrijedna desetke milijardi dolara
Uoči samita glavni tajnik NATO-a Mark Rutte predstavio je niz novih obrambenih projekata kojima Savez planira dodatno ojačati svoje sposobnosti.
Među najvećim ulaganjima ističe se paket vrijedan 40 milijardi dolara namijenjen razvoju protudronovskih sustava.
Rutte je najavio i nabavu do deset izviđačkih zrakoplova Saab GlobalEye, koji će zamijeniti zastarjelu flotu zrakoplova AWACS za rano upozoravanje i nadzor. Time je švedski Saab odabran ispred američkog Boeinga.
Savez će prvi put nabaviti i do pet bespilotnih izviđačkih letjelica Northrop Grumman MQ-4C Triton za nadzor na velikim visinama. Pismo namjere o zajedničkoj kupnji potpisat će Norveška, Finska, Njemačka i Danska.
Osim toga, NATO pokreće i zajedničku flotu transportnih zrakoplova Airbus A400M za strateški zračni prijevoz te planira zajedničku nabavu, skladištenje i upravljanje zalihama ključne vojne opreme.
Tajanstveno 'veliko otkriće'
Posebnu pozornost izazvala je i prva točka dnevnog reda samita, označena tek kao 'veliko otkriće'. Kako piše danski Berlingske, riječ je o događaju koji je izazvao brojna nagađanja u diplomatskim krugovima.
Detalji zasad nisu poznati, no s obzirom na to da je predstavljanje zakazano odmah na početku programa, mediji nagađaju kako bi moglo biti riječ o važnom tehnološkom ili obrambenom projektu Saveza.
Ipak, prema pisanju danskog lista, uspjeh cijelog samita uvelike će ovisiti o raspoloženju Donalda Trumpa. Odnosi između europskih saveznika i Washingtona posljednjih su mjeseci dodatno opterećeni nesuglasicama oko Irana, ali i napetostima vezanim uz Grenland.
Unatoč tome, Berlingske ističe da je u odnosima unutar Saveza vidljiva promjena. Europske članice više ne pokazuju isti oprez prema američkom predsjedniku kao ranije te u Ankaru dolaze spremne pokazati da ozbiljno povećavaju ulaganja u obranu.
