Prve izlazne ankete u Izraelu otvorile su mogućnost odlaska Benjamina Netanyahua s vlasti, a posljedice takvog raspleta mogle bi se osjetiti daleko izvan izraelskih granica. Od Teherana i Gaze do Washingtona, politička budućnost izraelskog premijera povezana je s nekima od najopasnijih sukoba na Bliskom istoku. No pitanje koje se nameće nakon prvih izbornih projekcija nije samo tko će voditi Izrael, nego i bi li Netanyahuov odlazak doista promijenio politiku zemlje prema Iranu, Hamasu i američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.
Prve izlazne ankete pokazuju da Netanyahuov politički blok nema sigurnu većinu u Knessetu, ali ni njegovi protivnici zasad nemaju zajamčen put do vlasti. Zato se još ne može govoriti o njegovu porazu, a kamoli o neposrednoj promjeni izraelske vlade.
vezane vijesti
Ipak, mogućnost da dugogodišnjeg premijera zamijeni Gadi Eisenkot, bivši načelnik Glavnog stožera izraelske vojske, već otvara važno pitanje o budućnosti regije.
Iran: Netanyahu želi srušiti režim, njegov protivnik ne vjeruje da je to realan cilj
Možda najveća razlika između Netanyahua i Eisenkota odnosi se na pitanje promjene režima u Iranu.
Netanyahu je uoči izbora otvoreno najavio nastavak pritiska na Teheran, uključujući nastojanja da se sruši iranska vlast. Tijekom sigurnosnog brifinga održanog 18. listopada predstavio je novu izraelsku doktrinu koja prednost daje preventivnim vojnim operacijama umjesto dugoročnog obuzdavanja prijetnji.
Njegov glavni politički protivnik Eisenkot također smatra da Iran ne smije razviti nuklearno oružje i podržavao je izraelske napade na iranska nuklearna postrojenja. Međutim, protivi se ideji da se iranski režim može pouzdano srušiti vojnom silom, smatrajući takav cilj nerealnim.
Umjesto toga zagovara nastavak gospodarskog pritiska, jačanje regionalnih savezništava i kombiniranje diplomatskih i vojnih instrumenata.
Upravo zato eventualni Netanyahuov odlazak ne bi automatski značio kraj izraelsko-iranskog sukoba. Promijeniti bi se mogao način na koji Izrael pokušava ostvariti svoje sigurnosne ciljeve.
Njemački Deutsche Welle u današnjoj analizi prenosi procjene izraelskih sigurnosnih stručnjaka prema kojima među glavnim političkim blokovima postoji širok konsenzus o iranskoj prijetnji. Razlike se ponajprije odnose na taktiku, a ne na temeljne strateške ciljeve.
Može li promjena vlasti u Izraelu utjecati na opstanak iranskog režima?
To je jedno od najosjetljivijih pitanja.
Netanyahu je promjenu režima u Teheranu postavio kao otvoren politički cilj, no dosadašnje izraelske i američke vojne operacije nisu dovele do njegova pada.
Prema analizi sigurnosnog instituta Soufan Center, neuspjeh u ostvarenju tog cilja utjecao je i na Netanyahuove odnose s Trumpom.
Promjena izraelske vlade mogla bi smanjiti naglasak na rušenju iranskog režima vojnom silom i otvoriti više prostora za drukčije oblike pritiska. No ne postoji pouzdana osnova za tvrdnju da bi Eisenkotov dolazak na vlast sam po sebi stabilizirao iranski režim ili spriječio njegov mogući pad.
Budućnost vlasti u Teheranu ovisi i o unutarnjim političkim odnosima, gospodarskoj situaciji, sigurnosnim strukturama te potezima iranskog vodstva.
Drugim riječima, Netanyahuov odlazak mogao bi promijeniti izraelsku strategiju prema Iranu, ali ne bi sam po sebi odlučio sudbinu iranskog režima.
Hamas i Gaza: Promjena premijera ne znači kraj sukoba
Ni kada je riječ o Hamasu, promjena izraelske vlasti ne bi nužno donijela radikalan zaokret.
Eisenkot je tijekom kampanje najavio da želi okončati Hamasovu kontrolu nad Gazom u roku od 18 mjeseci od preuzimanja vlasti, bilo diplomatskim putem bilo vojnom silom.
To pokazuje da između dvojice glavnih izraelskih političkih suparnika postoje značajne podudarnosti u sigurnosnim ciljevima.
Razlike bi se mogle pojaviti u načinu provedbe sporazuma o Gazi, odnosima s međunarodnim posrednicima i spremnosti na drukčije političke aranžmane za upravljanje palestinskim teritorijem.
Analitičar Yossi Mekelberg iz britanskog instituta Chatham House u razgovoru za Euronews ocijenio je da bi nova izraelska vlada mogla biti otvorenija međunarodnim inicijativama za Gazu.
Međutim, upozorio je i da promjena premijera ne znači automatski rješenje palestinskog pitanja. O tome bi odlučivali sastav nove koalicije, njezina politička ograničenja i odnosi sa Sjedinjenim Državama.
Trump: Čovjek bez kojeg nema odgovora na iransko pitanje
Američki predsjednik Donald Trump otvoreno je podržao Netanyahua uoči izraelskih izbora, no američka uloga u budućnosti sukoba s Iranom nadilazi osobne odnose dvojice političara.
Axios je na dan izbora objavio izvještaj prema kojem je Netanyahu posljednjih tjedana pokušavao dobiti Trumpovo odobrenje za nove vojne akcije protiv Irana. Pozivajući se na izraelske dužnosnike, američki portal navodi da Trump nije pristao na takav zahtjev.
Axios također izvještava da je izraelski vojni vrh upozorio na opasnost od eskalacije uoči izbora.
Riječ je o navodima temeljenima na izvorima američkog portala, a ne o javno potvrđenom dogovoru ili odluci o novoj vojnoj operaciji.
Posebno je zanimljivo što se izraelski izbori održavaju samo tjedan dana prije američkih međuizbora 3. studenoga.
Stručnjaci koje je intervjuirao Deutsche Welle ističu da odluka o eventualnoj novoj velikoj vojnoj eskalaciji protiv Irana u znatnoj mjeri ovisi o američkom predsjedniku.
Zbog toga bi Eisenkot, ako uspije sastaviti vladu, morao graditi odnos s Trumpom unatoč njegovoj otvorenoj potpori Netanyahuu.
Najveća nepoznanica: Što ako Netanyahu izgubi, ali ostane premijer?
Postoji još jedan scenarij koji bi mogao dodatno zakomplicirati odnose na Bliskom istoku.
Izraelski izborni sustav omogućuje dosadašnjoj vladi da nastavi obavljati dužnost sve dok nova ne bude sastavljena. To znači da Netanyahu može ostati premijer i nakon izbora na kojima njegov blok ne osvoji većinu.
Associated Press upozorava da bi koalicijski pregovori mogli trajati tjednima ili mjesecima.
U tom razdoblju Netanyahu bi i dalje sudjelovao u donošenju važnih državnih i sigurnosnih odluka.
Upravo na tu mogućnost upozorava i Mekelberg, ističući da bi dugotrajna politička neizvjesnost mogla dodatno zakomplicirati odlučivanje o regionalnim sigurnosnim pitanjima.
Zato prve izlazne ankete ne znače da je promjena izraelske politike prema Iranu ili Gazi već počela.
Bliski istok čeka rasplet koji nadilazi izraelske izbore
Netanyahuov odlazak s vlasti mogao bi označiti promjenu političkog vodstva u trenutku kada su odnosi Izraela s Iranom, Hamasom i dijelom međunarodne zajednice izrazito napeti.
No sigurnosni ciljevi njegova glavnog protivnika pokazuju da nova izraelska vlada ne bi nužno odustala od vojnog pritiska na Iran ili nastojanja da Hamas izgubi kontrolu nad Gazom.
Najveće razlike mogle bi se pojaviti u metodama, odnosu prema diplomaciji i načinu suradnje s Washingtonom.
Za sada, međutim, sve ovisi o pitanju na koje prve izlazne ankete nisu dale konačan odgovor: Hoće li Netanyahu doista izgubiti vlast ili će politička blokada omogućiti nastavak njegova mandata?
