Izrael je glasao, ali odgovor na najvažnije pitanje izborne noći još nije dobio: Hoće li Benjamin Netanyahu ostati premijer ili će nakon gotovo dva desetljeća provedenih na čelu države, uz prekide, ponovno morati prepustiti vlast? Prve izlazne ankete otvorile su mogućnost dugotrajne političke blokade, a vodeći svjetski i izraelski mediji upozoravaju da pobjeda na izborima neće nužno značiti i mogućnost sastavljanja nove vlade.
U središtu pozornosti nalazi se Netanyahu, čiji Likud prema prvim projekcijama ostaje pojedinačno najjača stranka, ali njegov politički blok nema sigurnu parlamentarnu većinu. S druge strane, oporbeni blok predvođen Gadijem Eisenkotom također nema dovoljno zastupnika da samostalno preuzme vlast.
Upravo zato izborna noć, umjesto jasnog pobjednika, donosi niz otvorenih pitanja. Hoće li Netanyahu uspjeti pronaći nove saveznike? Mogu li njegovi protivnici prevladati međusobne razlike? I prijeti li Izraelu još jedno razdoblje političke nestabilnosti?
vezane vijesti
Reuters: Netanyahuova borba za politički opstanak
Ugledna novinska agencija Reuters već je uoči izbora u prvi plan stavila Netanyahuovu političku budućnost, naslovivši svoj izvještaj tvrdnjom da je njegov politički opstanak na kocki.
Reuters podsjeća da je Netanyahu izraelski premijer s najduljim stažem, s ukupno 19 godina na vlasti, ali i da se suočava s posljedicama događaja koji su duboko promijenili izraelsko društvo.
Među njima su napad Hamasa 7. listopada 2023., rat u Gazi, sukob s Iranom i sve izraženija međunarodna izolacija Izraela.
Ipak, Reuters ističe da Netanyahu ostaje iskusan političar čija sposobnost okupljanja saveznika može biti važna u fragmentiranom izraelskom parlamentu.
Upravo se ta procjena pokazuje posebno važnom nakon prvih izlaznih anketa. Čak i ako njegov blok ostane bez većine, to ne znači da će Netanyahu automatski napustiti premijersku funkciju.
Guardian: Izbori koji bi mogli promijeniti izraelsku politiku
Britanski Guardian današnje je izbore opisao kao jedne od najvažnijih u izraelskoj povijesti, ističući da se održavaju u sjeni ratova, dubokih društvenih podjela i rasprava o odgovornosti za sigurnosne propuste koji su prethodili Hamasovu napadu.
Guardian upozorava na mogućnost da nijedan od dva glavna politička bloka ne osvoji 61 mandat, koliko je potrebno za većinu u Knessetu.
Posebnu pozornost posvećuje arapskim strankama, koje bi mogle imati važnu ulogu u budućim pregovorima. Njihovi mandati mogli bi biti presudni za stvaranje alternativne većine, no dio Netanyahuovih protivnika odbacuje mogućnost oslanjanja na njihovu potporu.
Upravo se tu otvara jedan od najvećih političkih paradoksa izbora. Stranke koje žele smijeniti Netanyahua mogle bi zajedno imati više zastupnika od njegovih saveznika, ali to ne znači da mogu sastaviti zajedničku vladu.
Associated Press: Izrael bi na pobjednika mogao čekati tjednima ili mjesecima
Američki Associated Press u svojoj analizi upozorava da se stvarni pobjednik izraelskih izbora možda neće znati još tjednima, pa čak ni mjesecima.
Razlog je izraelski izborni sustav, u kojem birači glasaju za stranačke liste, a premijer postaje političar koji uspije osigurati dovoljnu parlamentarnu potporu.
Nakon službene objave rezultata predsjednik Isaac Herzog započet će konzultacije s parlamentarnim strankama i povjeriti mandat političaru za kojeg procijeni da ima najveće izglede sastaviti vladu.
Ako prvi pokušaj propadne, slijede dodatne zakonske mogućnosti za pronalaženje većine. Ako ni one ne uspiju, Izrael bi mogao ponovno na izbore.
AP pritom ističe još jednu važnu činjenicu: Dok nova vlada ne preuzme dužnost, Netanyahuova dosadašnja vlada nastavlja obavljati svoje funkcije.
To znači da aktualni premijer može ostati na vlasti i ako njegov blok ne osvoji potrebnu većinu.
Izraelski mediji: Svaki mandat mogao bi biti presudan
Izraelski mediji posebno upozoravaju na razlike među izlaznim anketama i na važnost manjih stranaka.
Prema prvim projekcijama Channela 12 i Channela 13, Netanyahuov blok osvaja oko 50 mandata, a oporbeni blok 52 ili 53. Arapskim strankama pripada 17 ili 18 zastupničkih mjesta.
Takav raspored pokazuje da nijedan od dva glavna bloka nema potrebnu većinu, ali i da bi relativno male promjene u konačnim rezultatima mogle znatno utjecati na koalicijske mogućnosti.
Dodatnu neizvjesnost donosi izborni prag od 3,25 posto. Ako neka od manjih stranaka ostane ispod njega, njezini glasovi neće se pretvoriti u zastupnička mjesta, što može promijeniti raspodjelu mandata među ostalim strankama.
Zato će se tijekom prebrojavanja glasova pozorno pratiti ne samo rezultat Likuda i Eisenkotove stranke Yashar nego i uspjeh manjih političkih opcija.
Netanyahuov protivnik već najavio pokušaj promjene vlasti
Dok se čekaju službeni rezultati, Eisenkot je nakon objave prvih izlaznih anketa poručio da će raditi na zamjeni Netanyahuove vlade.
Bivši načelnik Glavnog stožera izraelske vojske rezultate tumači kao izraz nepovjerenja dijela birača prema aktualnom premijeru, osobito zbog odgovornosti za događaje povezane sa 7. listopada 2023.
Međutim, ni Eisenkot zasad nema zajamčenu parlamentarnu većinu. Njegova najava političke promjene zato predstavlja početak borbe za sastavljanje nove vlade, a ne potvrdu da je Netanyahu izgubio vlast.
Izrael je glasao, ali politička bitka tek počinje
Prve izlazne ankete tako su otvorile scenarij u kojem nijedan od glavnih političkih blokova ne može jednostavno preuzeti vlast.
Netanyahu i dalje raspolaže značajnom političkom potporom, ali njegovi dosadašnji saveznici prema većini prvih projekcija nemaju dovoljno mandata. Njegovi protivnici imaju mogućnost pokušati okupiti alternativnu većinu, no za to će morati prevladati ozbiljne političke razlike.
Zbog toga se pozornost nakon zatvaranja birališta sve više premješta s izborne utrke na pitanje budućih koalicija.
A upravo bi pregovori koji slijede mogli odlučiti ono što prve izlazne ankete nisu: Hoće li Netanyahu ostati na čelu Izraela ili će zemlja dobiti novu vladu?
