Benjamin Netanyahu mogao bi ostati na čelu Izraela čak i ako njegov politički blok ne osvoji većinu na parlamentarnim izborima. Iako se na prvi pogled čini da bi takav rezultat morao značiti njegov odlazak s vlasti, izraelski izborni sustav funkcionira drukčije. Premijer ne mora biti čelnik stranke koja je osvojila najviše mandata, a gubitak parlamentarne većine na izborima ne znači automatski i kraj njegova mandata.
Prve izlazne ankete, prema kojima ni Netanyahuov blok ni njegovi politički protivnici nemaju sigurnu većinu, otvorile su upravo to pitanje. Izrael bi se mogao suočiti s dugotrajnim koalicijskim pregovorima, a Netanyahu bi za to vrijeme mogao nastaviti obavljati premijersku dužnost, piše AP.
vezane vijesti
Zašto pobjeda na izborima nije dovoljna?
Izraelski parlament, Knesset, ima 120 zastupnika, a za stabilnu parlamentarnu većinu potrebno je najmanje 61 mjesto. Budući da se zastupnici biraju razmjernim izbornim sustavom, nijedna velika stranka u pravilu ne može samostalno osigurati većinu.
Zato nakon izbora počinju pregovori o sastavljanju koalicije. Čelnik pojedinačno najjače stranke pritom nema automatsko pravo postati premijer. Presudna je njegova sposobnost da okupi dovoljno parlamentarnih partnera.
Upravo je to razlika koja bi mogla obilježiti rasplet izraelskih izbora. Netanyahuov Likud može osvojiti najviše mandata među pojedinačnim strankama, ali to samo po sebi ne jamči da će Netanyahu dobiti priliku sastaviti novu vladu.
Tko odlučuje tko će pokušati sastaviti vladu?
Nakon objave službenih rezultata izraelski predsjednik Isaac Herzog obavlja konzultacije s predstavnicima stranaka koje su ušle u parlament.
Stranke predsjedniku preporučuju političara kojem žele povjeriti sastavljanje vlade, a on zatim mandat daje zastupniku za kojeg procijeni da ima najveće izglede uspjeti u tome.
Važno je naglasiti da predsjednik ne mora izabrati čelnika stranke koja je osvojila najviše glasova ili mandata. Može povjeriti mandat drugom političaru ako procijeni da upravo on ima veću mogućnost okupiti parlamentarnu većinu.
Zbog toga će nakon izbora važnu ulogu imati ne samo broj osvojenih mandata nego i odnosi među strankama, njihove međusobne političke obveze te spremnost na koalicijske kompromise.
Koliko dugo mogu trajati pregovori?
Političar kojem predsjednik povjeri mandat u pravilu ima 28 dana za sastavljanje vlade. Predsjednik mu taj rok može produljiti za najviše 14 dana.
Ako prvi mandatar ne uspije, izraelski zakon predviđa dodatne mogućnosti za pokušaj formiranja vlade, uključujući povjeravanje mandata drugom zastupniku.
U određenim okolnostima zastupnici Knesseta mogu pokušati osigurati mandat za kandidata kojeg podupire najmanje 61 zastupnik.
Zbog tih procedura sastavljanje nove izraelske vlade može trajati tjednima, a ponekad i znatno dulje.
Ako svi pokušaji propadnu, zemlja se može suočiti s novim parlamentarnim izborima.
Što se za to vrijeme događa s Netanyahuom?
Ovdje dolazimo do najvažnijeg dijela priče.
Dok nova vlada ne bude sastavljena i ne preuzme dužnost, dosadašnja vlada nastavlja obavljati svoje funkcije. To znači da Netanyahu ne mora napustiti premijersku dužnost samo zato što njegov politički blok nije osvojio parlamentarnu većinu.
On može nastaviti voditi vladu tijekom koalicijskih pregovora, čak i ako predsjednik mandat za sastavljanje nove vlade povjeri nekom drugom političaru.
Takva vlada ima status vlade koja nastavlja obavljati dužnost do uspostave nove, ali ne prestaje automatski donositi odluke i upravljati državom.
Drugim riječima, Netanyahu može izgubiti mogućnost sastavljanja nove parlamentarne većine, a ipak ostati premijer dok njegov nasljednik ne uspije formirati vladu.
Izrael je već prolazio kroz slične krize
Takva situacija nije nepoznata izraelskoj politici.
Izrael je između 2019. i 2022. prošao kroz pet parlamentarnih izbora, ponajprije zbog nemogućnosti političkih blokova da osiguraju stabilnu većinu.
Netanyahu je tijekom dijela tog razdoblja nastavio obavljati premijersku dužnost i nakon izbora na kojima nije uspio osigurati novu koaliciju.
Tek u lipnju 2021. široka koalicija predvođena Naftalijem Bennettom i Yairom Lapidom uspjela je formirati novu vladu i okončati njegov tadašnji mandat.
To iskustvo pokazuje koliko izraelski politički sustav može biti složen kada nijedan blok nema jasnu većinu.
Što bi se sada moglo dogoditi?
Ako se potvrde izlazne ankete prema kojima ni Netanyahuov blok ni njegovi protivnici nemaju 61 mandat, Izrael bi mogao ući u novo razdoblje političke neizvjesnosti.
Jedan od ključnih čimbenika bit će stav arapskih stranaka, čiji zastupnici mogu utjecati na mogućnost formiranja alternativne većine. No među Netanyahuovim protivnicima postoje ozbiljne političke razlike, a dio njih odbacuje suradnju s arapskim strankama.
Zbog toga ni oporbeni blok, čak i ako ukupno osvoji više mandata od Netanyahuovih saveznika, nema zajamčen put do vlasti.
Konačni rasplet ovisit će o službenim rezultatima, preporukama stranaka predsjedniku i pregovorima koji će uslijediti.
Jedno je, međutim, jasno: U Izraelu izborna noć ne mora donijeti odgovor na pitanje tko će biti premijer. Netanyahu može ostati na vlasti i bez nove parlamentarne većine, a njegov stvarni politički rasplet mogao bi se odlučivati tek tjednima nakon glasanja.
