najveće iznenađenje izbora

Spočitavali su mu i uvođenje diktature: Podsjećamo na kontroverzne ideje Mislava Kolakušića

27.05.2019 u 11:22

Bionic
Reading

Gotovo osam posto osvojenih glasova i iznenađujuće drugo mjesto po preferencijama hrvatskih birača, tik iza Ruže Tomašić, u političku orbitu službeno su lansirali donedavnoga suca Trgovačkoga suda u Zagrebu i predsjednika udruge Antikorupcija Mislava Kolakušića. Odlazi u Bruxelles kako bi se vratio na predsjedničkim, a potom i parlamentarnim izborima

Sudac definitivno više neće biti: dva dana prije izbora podnio je ostavku na to mjesto, kolokvijalno rečeno 'vječno', pa objasnio da pred birače želi izaći kao običan građanin. 'Ne zanimaju me fotelje', objasnit će tom prilikom, no tek nešto ranije ipak je objavio svoj plan sjedenja na više njih: u dugoročnim projekcijama sebe vidi kao 'premijera volontera', ali ujedno ministra pravosuđa i ministra policije. Sve u jednome.

'Pokušao sam unutar pravosuđa u svih dvadeset godina učiniti sve da zaštitim imovinu građana Republike Hrvatske, podnosio sam kaznene prijave Uskoku, gdje i malo dijete vidi da se radi o kaznenome djelu, i sve je to rezultiralo apsolutno ničime. Hrvatskoj nedostaje pravde, morala i jednakosti i zato sam odlučio napustiti sud jer postoji samo jedno mjesto s kojega možete promijeniti Hrvatsku, a to je Vlada i 76 mandata u rukama', kazao je.

Najavio je i da se u roku od jednoga dana može ukinuti nekoliko tisuća zakona i drugih propisa, zatim da želi skenirati osobnu imovinu svih dužnosnika - što bi sasvim sigurno rezultiralo i masovnim hapšenjima - a kao uzore navodio je Rumunjsku, u kojoj je pokrenuto 30 tisuća postupaka zbog korupcije, i Srbiju, u kojoj se imovinu oduzima i prodaje već u prvostupanjskim postupcima.

>> Ne voli EU, a ide u EU parlament. Uhitio bi tisuću političara, a htio je s Karamarkom u Vladu. Sve je to kontroverzni sudac Mislav Kolakušić

Zbog oštroga stava prema hrvatskom pravosuđu našao se na meti kritika svih visokih dužnosnika, od predsjednika Vrhovnoga suda Đure Sesse i predsjednika Županijskoga suda Ivana Turudića do predsjednika vlastitoga Trgovačkog suda Nine Radića, a za manipulacije javnosti optužila ga je i Udruga hrvatskih sudaca. Kako bilo, usprkos optužbama da je i on sam potpuno neučinkovit, nije se našao ni pod kakvim formalnim sankcijama.

'Hrvatska je izrazito neučinkovita u borbi protiv korupcije, na samome smo dnu Europske unije, a sva istraživanja pokazuju da više od 90 posto građana vjeruje da državom upravlja korupcija', njegove su riječi iz predizborne kampanje. Građanima je obećao i 'radikalna i efikasna rješenja za problem korupcije u pravosuđu i prekomjernu državnu potrošnju' - što uključuje ukidanje funkcije predsjednika sudova kao izvora korupcije, zatim osnivanje nove i nekontaminirane državne antikorupcijske agencije te spomenuto spajanje Ministarstava pravosuđa i policije. Uslijedile su kritike za diktaturu u nastajanju jer u demokratskim sustavima nije zabilježen primjer premijera koji formalno upravlja i kompletnim represivnim aparatom.

  • +19
Mislav Kolakušić Izvor: Pixsell / Autor: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

'Svi oni koji takvu organizaciju borbe protiv korupcije dovode u vezu s diktaturom samo pokazuju zastrašujuću razinu nepoznavanja temeljnih odrednica društveno-političkoga uređenja modernih demokracija. Dovesti ujedinjenje Ministarstava pravosuđa i policije u vezu s diktaturom i govoriti da se radi o spajanju nespojivih grana vlasti ukazuje na težak stupanj opće neinformiranosti', njegov je odgovor kritičarima.

O europskim temama Kolakušić je govorio malo ili ništa, izuzev fraza da Hrvatska mora biti jaka i da se treba prestati ulizivati Amerikancima, Rusima i Kinezima. Niti se izjasnio, niti se može predvidjeti u koju bi se političku grupaciju Europskoga parlamenta mogao svrstati - što je osnova političkoga djelovanja na europskoj razini. Konkretne odgovore svojevrsnoga pobjednika nedjeljnih izbora možda ćemo čuti na najavljenom prvom obraćanju danas oko 13 sati, makar se dio njih može predvidjeti: dobili smo eurozastupnika kojega Europa zapravo nimalo ne zanima. Osim kao polukorak prema Banskim dvorima.