Povodom nestabilnosti i oluja koje su pogodile Hrvatsku, tportal je DHMZ-u poslao upit vezan uz dugoročnu vremensku prognozu. Što donose kraj kolovoza i jesen, prognozirali su Dunja Plačko-Vršnak, načelnica Sektora za vremenske analize i prognoze, i Lidija Srnec, voditeljica Odjela za klimatske promjene i biometeorologiju.

Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), kraj ljeta u Hrvatskoj donosi promjenjivo vrijeme, ali i dalje vrlo tople dane – ponegdje čak i vruće. A rujan i jesen, barem prema dugoročnim prognozama, mogli bi biti topliji od uobičajenog prosjeka.

Dugotrajno zahladnjenje još se ne nazire

Iako je proteklog tjedna vrijeme bilo nestabilno, a dijelove Hrvatske pogodilo je žestoko nevrijeme s pljuskovima i grmljavinom, dugotrajno zahladnjenje još se ne nazire.

Do kraja kolovoza temperature će biti oko prosjeka za ovo doba godine, a na Jadranu i dalje vrlo toplo, povremeno i vruće. Međutim ekstremnih vrućina, kažu nam prognostičari DHMZ-a, više neće biti.

Rujan topliji od prosjeka

Prema sezonskim prognozama, rujan će vrlo vjerojatno biti topliji od višegodišnjeg prosjeka. To znači da bi se ljetni ugođaj mogao produžiti i nakon kalendarskog završetka tog godišnjeg doba.

Što se kiše tiče, prognostičari DHMZ-a ipak su oprezniji. Očekuje se manje oborina u odnosu na prosjek, no prilikom dugoročnih prognoza uvijek postoji veća nesigurnost.

Toplija jesen od uobičajene

Ako gledamo jesen u cjelini (rujan, listopad, studeni), izgledan je nastavak trenda iznadprosječnih temperatura. Drugim riječima: jesen će biti toplija nego što je to uobičajeno, uz veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze, kazali su nam meteorolozi.

Što se oborina tiče, prognozira se količina oko prosjeka, ponegdje i veća, posebice uz Jadran. A što se tiče vjerojatnosti ostvarenja te prognoze, ona je umjerena.

No stručnjaci DHMZ-a naglašavaju da se na sezonskoj razini ne može točno prognozirati kada će nastupiti ciklona, obilna kiša ili hladniji val. Dakle moguće su, ali i izgledne kraće epizode hladnijeg ili sušnijeg vremena unutar opće slike toplije jeseni.

Klimatske promjene utječu na trajanje ljeta

Podaci DHMZ-a pokazuju da klimatske promjene već mijenjaju trajanje ljeta u Hrvatskoj. Broj vrućih dana s temperaturama iznad 30 Celzijevih stupnjeva u rujnu znatno se povećao u posljednjih 30 godina.

Primjerice, u Osijeku je u devedesetima bio tek jedan do dva takva dana u rujnu, a u posljednje četiri godine prosjek je već njih šest. U Zagrebu je porast još izraženiji – s 0,2 dana u devedesetima na više od tri dana u posljednjem razdoblju.

Na Jadranu, osim vrućih dana, bilježi se sve veći broj 'tropskih noći' (u kojima noćne temperature ne padaju ispod 20 Celzijevih stupnjeva). U Dubrovniku ih je u rujnu nekad bilo oko 11, a sada ih ima gotovo 19 u prosjeku. Split također bilježi snažan rast sa 7,6 toplih noći u devedesetima na više od njih 16 posljednjih godina.