komentar boška picule

Poučak europskih izbora: Plenković je zreo za Bruxelles, Bernardić za Oscara, a Kolakušić za Pantovčak

Komentar

Boško Picula

Boško Picula
  • Zadnja izmjena 27.05.2019 11:28
  • Objavljeno 27.05.2019 u 10:21
Davor Bernardić, Mislav Kolakušić, Andrej Plenković - tko je stvarni pobjednik, a tko gubitnik izbora?

Davor Bernardić, Mislav Kolakušić, Andrej Plenković - tko je stvarni pobjednik, a tko gubitnik izbora?

Izvor: Pixsell / Autor: Montaža Damir Bučević

Računajući sve parlamentarne i europske izbore od 1990. do danas, HDZ je u postocima ostvario svoj najgori rezultat osiguravši isti broj eurozastupnika kao SDP, dok Mislav Kolakušić postaje predvodnikom nove oporbene opcije, pri čemu bi mu zvjezdani trenutak mogli postati predsjednički izbori krajem godine

I HDZ može biti zadovoljan upravo završenim europskim izborima. Jer – da su se kojim slučajem izbori za članove Europskog parlamenta iz Hrvatske proveli samo koji tjedan kasnije, stranka Andreja Plenkovića mogla se spustiti i ispod 20 posto podrške birača. Ovako je HDZ ipak osigurao tri posto prednosti ispred SDP-a, čiji je predsjednik Davor Bernardić gotovo u suzama dočekao vijest o četvrtom osvojenom mandatu i mandatskom remiju s vladajućom strankom.

I dok je Bernardić djelovao kao da je – ni kriv ni dužan – neočekivano osvojio Oscara za najbolju sporednu mušku ulogu, Plenković je morao brže-bolje naći opravdanje za najgori izborni rezultat svoje stranke u postocima na hrvatskim parlamentarnim i europskim izborima otkako se oni provode od 1990., odnosno od 2013. Opravdanje je našao u disperziji političkih opcija i nizu lista, ali ne i u onom ključnom. A to je gotovo tromjesečno nizanje afera vezanih uz HDZ i više imena u stranci i Vladi te osjećaj nemalog broja HDZ-ovih birača da je stranka ostala bez boje, okusa i mirisa pod vodstvom Andreja Plenkovića i suradnika.

Nakon što je HDZ na europskim izborima osvojio rekordno niskih 22,72 posto glasova birača i razočaravajuća četiri mandata u Europskom parlamentu, gotovo kao loš znak budućih događaja djeluje sada prometna nesreća u kojoj je u ožujku sudjelovala ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac. Do ovog omena ministrica Žalac slovila je kao veoma perspektivna kandidatkinja HDZ-a na europskim izborima, ali je slijed događaja učinio svoje.

  • +7
  • +4

Andrej Plenković - obraćanje nakon objave službenih rezultata EU izbora

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Prpic/PIXSELL

Sve slabiju percepciju stranke i Vlade u javnosti pojačale su nove informacije vezane uz aferu SMS i HDZ-ova drugog čovjeka stranke i Hrvatskog sabora Milijana Brkića, a nastavila još jedna afera vezana uz potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića, kojemu su ovaj put nelažirane fotografije, i to one satelitske, potvrdile kakvom neprijavljenom imovinom raspolaže. Na pitanje o vlastitoj imovini i prihodima morao je odgovarati i ministar koji se inače bavi državnom imovinom, Goran Marić, a sve je začinio politički nevjerojatno nespretni ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, čija je kampanja u korist reforme mirovinskog sustava kontraproduktivno dovela do velikog uspjeha referendumske inicijative '67 je previše'.

Naposljetku, Andrej Plenković, koji je odreda branio sve svoje ministre, sastavio je HDZ-ovu listu za europske izbore u kojoj je čak deset od dvanaest kandidatkinja i kandidata dobilo manje od 4,50 posto preferencijskih glasova birača u odnosu na glasove za cijelu listu. S jedne strane neprepoznatljivi na izborima, a s druge prepoznatljivi u aferama i nepopularnim potezima, HDZ-ovci nisu ni mogli proći bolje od aktualnog rezultata. I zato mogu biti zadovoljni prvim mjestom.

Honorirala se ozbiljnost te prepoznatljivost i – zajedništvo

Hoće li sada netko iz redova Europske pučke stranke, čijem je multieuropskom i eurobirokratskom profilu Andrej Plenković puno sličniji nego li svemu što HDZ predstavlja u svim svojim agregatnim stanjima, ponuditi kakav važan položaj unutar institucija Europske unije? Dogodi li se to unatoč HDZ-ovu relativnom neuspjehu na europskim izborima, Andrej Plenković ponudu bi svakako trebao prihvatiti. Sljedeća je prilika krajnje neizvjesna, a HDZ u odnosu na početak ožujka 2019., kada je za stranku i njezina predsjednika sve još izgledalo lako ostvarivo, čekaju poprilično turbulentni mjeseci uoči skorih predsjedničkih i parlamentarnih izbora. Naime, snaga je HDZ-a na europskim izborima dovedena u pitanje te više nije nemoguće da stranka sličan rezultat, ako ne i slabiji, doživi na izborima za Hrvatski sabor sljedeće godine. Tim više jer je disperzija o kojoj govori Andrej Plenković iznjedrila izazivače sa svih strana. HDZ-u jedina utjeha može biti činjenica da je glavnina tih izazivača desnije od njega te sve te stranke, koalicije i pojedince lakše može privesti pod vlastiti kišobran, a sada ni velika koalicija sa SDP-om više ne djeluje kao nemoguća opcija u budućnosti.

Ganuti Davor Bernardić ima razloga za radost, ali rezultatski se SDP vratio u 1997.

Ganuti Davor Bernardić ima razloga za radost, ali rezultatski se SDP vratio u 1997.

Izvor: Pixsell / Autor: Igor Kralj/PIXSELL

Iako ganuti Davor Bernardić ima razloga za radost, SDP-ov rezultat od 18,71 posto glasova birača samo je potvrda da se stranka rezultatski vratila negdje u vrijeme izbora za Županijski dom Sabora 1997. te da je na europskim izborima ove godine imala i puno sreće. A najveća je sreća za SDP to što su mu birači odradili ono što Davor Bernardić, ali i njegovi oponentni ne rade već godinama. To je poruka da hrvatsko biračko tijelo jednostavno želi kakvu-takvu ozbiljnu oporbu bilo kakvoj vlasti. I ne želi dugotrajni politički monopol, niti je sklono tzv. orbanizaciji domaće politike. Čim se SDP nakon utišavanja unutarnjih svađa nalik na situacije u dječjem vrtiću, ali bez šarma, okrenuo zajedničkom cilju i odradio makar konfekcijsku kampanju, podrška birača nije izostala. Općenito, na europskim se izborima honorirala ozbiljnost te prepoznatljivost i – zajedništvo.

Ruža Tomašić u javnosti se nametnula kao dosljedna radnica

Ruža Tomašić u javnosti se nametnula kao dosljedna radnica

Izvor: Pixsell / Autor: Darko Tomas / CROPIX

Zbog toga je Ruža Tomašić zasluženo osvojila treći uzastopni mandat u Europskom parlamentu i najveći broj preferencijskih glasova. Kakve god stavove zastupala, počesto krajnje anakrone, u javnosti se nametnula kao dosljedna radnica te u utrci na desnici uvjerljivo pretekla liste predvođene Brunom Esih i Zlatkom Hasanbegovićem, odnosno Marijanom Petir. Očito je Ruža Tomašić bila motor HDZ-ovih lista na europskim izborima 2013. i 2014. te organska kandidatkinja najvećeg dijela HDZ-ova biračkog tijela. Takvih kandidata na ovogodišnjoj HDZ-ovoj listi nije bilo ni u tragovima predstavljenih stavova i osobnosti. Zato uspjeh neovisnog kandidata Mislava Kolakušića ne čudi. On je u slijedu potrage birača, osobito nezadovoljnih postojećom ponudom na vlasti i oporbi, prikupio ključne prosvjedne glasove i postao novi Živi zid. Zapravo neka vrsta 'živog suca' u politici, nastavljajući trend pojedinaca koji su u određenom trenutku zabljesnuli na hrvatskim izborima, poput Borisa Mikšića i Ivana Vilibora Sinčića na predsjedničkim i Mirele Holy na europskim izborima.

  • +9
  • +6

Mislav Kolakušić

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Puklavec/PIXSELL

Kolakušić sada ima prigodu kapitalizirati svoj uspjeh i na predsjedničkim izborima koji također postaju sve dinamičnijima i personalno raznolikijima. Ostvari li na njima bivši sudac Trgovačkog suda dobar rezultat, privlačeći birače idejama o koncentraciji vlasti i odlučnim potezima, Hrvatska bi mogla dobiti novu oporbenu opciju i na parlamentarnim izborima. To što su njegove zamisli o upravljanju na razini stripa o sucu Dreddu, ali bez duhovitosti, zasad ne čine prepreku, nego dapače prednost. Bit će uskoro prilike i za pravo stanje stvari.

Koaliranje se i te kako isplati

Napokon, europski su izbori pokazali da se koaliranje i te kako isplati. Osobito za neke stranke. Amsterdamska koalicija zapravo je doživjela neuspjeh unatoč osvojenom mandatu jer je ovaj savez stranaka prošao svugdje loše osim u Istarskoj županiji te u Primorsko-goranskoj i Zagrebačkoj županiji, odnosno ondje gdje su pojedine članice koalicije imale regionalne i lokalne izborne utvrde. Da se Glas i HSS nisu priključili IDS-u, doživjeli bi pravi debakl te su na taj način zamaskirali svoj neuspjeh. Ovako su taj ishod prepustili staroj zvijezdi hrvatske politike Milanu Bandiću, zatim donedavnoj zvijezdi Boži Petrovu i njegovu Mostu nezavisnih lista te aktualnoj novoj zvijezdi Daliji Orešković, koja je, nakon vjerojatno najslabije iskorištene početne prilike u hrvatskoj politici u posljednje vrijeme, pravnički primat u politici morala prepustiti Mislavu Kolakušiću. Možda bi se Bandić i Petrov pri završetku svojih političkih karijera mogli učlaniti u HDZ, a Dalija Orešković u SDP, pa da poraženih bude manje.

Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenima na tportalu pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva tportala.