I dok se i ruska i ukrajinska vojska uvelike oslanjaju na bespilotne letjelice, ključnu ulogu i dalje imaju različite vrste projektila, uključujući i neke relativno nove ili eksperimentalne sustave. Ukrajina posljednjih godina intenzivno razvija vlastito naoružanje koje može dosegnuti dublje u ruski teritorij, no i dalje ovisi o zapadnoj tehnologiji kako bi parirala znatno naprednijem ruskom raketnom arsenalu.

U tom kontekstu ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zatražio je od američkog predsjednika Donalda Trumpa isporuku američkih krstarećih projektila Tomahawk, koji se smatraju preciznijima i razornijima od svega čime Ukrajina trenutačno raspolaže.

Krstareće i balističke rakete – u čemu je razlika?

Krstareće rakete, poput Tomahawka, u mnogočemu nalikuju bespilotnim avionima: lete na relativno stalnoj visini, mogu manevrirati i mijenjati rutu tijekom leta. Balističke rakete, s druge strane, obično su brže, nevođene ili ograničeno vođene, lansiraju se pomoću raketnog motora te lete visokom putanjom prije nego što se strmo obruše na cilj.

U nastavku donosimo Bloombergov pregled najvažnijih projektila koje u ratu koriste Ukrajina i Rusija te kakav učinak imaju na bojištu.

Ukrajina: kombinacija zapadne tehnologije i domaće inovacije

ATACMS – američki projektil koji je promijenio dinamiku bojišta

Američki balistički projektili ATACMS (Army Tactical Missile Systems) hipersonični su, vođeni projektili zemlja–zemlja dometa oko 300 kilometara. Mogu nositi konvencionalno ili kazetno punjenje, a proizvodi ih američka kompanija Lockheed Martin. Lansiraju se s platformi HIMARS, koje SAD isporučuje Ukrajini, te s višecijevnog sustava M270, koji su poslale i druge zapadne zemlje.

Administracija bivšeg američkog predsjednika Joea Bidena dopustila je Ukrajini uporabu ATACMS-a kraćeg dometa protiv ciljeva na okupiranim područjima. Prema navodima Pentagona, ruska vojska nakon tih udara povukla je čak 90 posto zrakoplova koji su se koristili za napade kliznim bombama i projektilima izvan dometa ATACMS-a. Problem za Kijev ostaju ograničene zalihe – svaki projektil stoji više od milijun dolara.

Storm Shadow / SCALP – precizni udari duboko iza linije bojišta

Krstareća raketa Storm Shadow, poznata u Francuskoj kao SCALP, razvijena je u Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj. Domet joj je oko 250 kilometara, lansira se iz zraka i leti nisko kako bi izbjegla radarsko otkrivanje. Proizvodi je europski vojni konzorcij MBDA, a poznata je po iznimnoj preciznosti i sposobnosti probijanja utvrđenih bunkera i skladišta streljiva.

Ruske vlasti tvrde da je Storm Shadow korišten u napadu na ključni most koji povezuje Krim s okupiranim dijelom Hersonske oblasti u lipnju 2023., kao i u napadu na sjedište Crnomorske flote u rujnu iste godine. U studenom 2024. Britanija je dopustila korištenje tih projektila i protiv ciljeva unutar Rusije.

Neptun – simbol ukrajinskog otpora

R-360 Neptun domaći je ukrajinski protubrodski projektil, koji ima i verziju za napade na kopnene ciljeve. Domet mu je oko 300 kilometara, a može se lansirati s brodova, zrakoplova i kopnenih platformi. Upravo je Neptun korišten u travnju 2022. u napadu na rusku krstaricu Moskva, koja je potonula i postala jedan od najsnažnijih simbola ukrajinskog otpora.

Paljanica i Flamingo – novo oružje bez stranih ograničenja

Sustav Paljanica, predstavljen u ljeto 2024., kombinacija je drona i projektila s procijenjenim dometom do 700 kilometara. Većina tehničkih detalja ostaje tajna. Još ambiciozniji je Flamingo, projektil dometa do 3000 kilometara, razvijen u Ukrajini, što znači da Kijev za njegovu uporabu ne treba dopuštenje stranih saveznika. Zelenski ga je opisao kao jedno od najuspješnijih domaćih oružja, iako su informacije o njegovoj borbenoj uporabi vrlo ograničene.

Protuzračna obrana – ključ opstanka

Ukrajina se snažno oslanja na zapadne sustave protuzračne obrane poput američkog Patriota, NASAMS-a, Iris-T-a i sustava SAMP/T. Posebno su se učinkovitima pokazali Patrioti, koji su uspjeli obarati ruske hipersonične projektile Kinžal i Cirkon, za koje je Moskva tvrdila da su nepresretljivi.

Rusija: veliki arsenal i hipersonična prednost

Orešnik – poruka Zapadu

Orešnik je projektil srednjeg dometa, temeljen na tehnologiji interkontinentalnih balističkih raketa sposobnih nositi nuklearne bojeve glave. Napad na Dnipro 2024. protumačen je kao jasna poruka Zapadu o ruskoj spremnosti na eskalaciju. Procjenjuje se da mu domet može doseći i 5000 kilometara.

Kinžal i Cirkon – hipersonično oružje

Kinžal, čije ime znači 'Bodež', može letjeti brzinom i do deset puta većom od brzine zvuka i vrlo ga je teško presresti. Njegov nasljednik Cirkon još je napredniji, s većom manevarskom sposobnošću i dometom, te se smatra ruskim oružjem izbora za precizne udare na strateške ciljeve.

Iskander, Kh-101 i sovjetsko nasljeđe

Rusija često koristi i balističke projektile Iskander-M dometa do 500 kilometara, kao i krstareće rakete Kh-101, koje se lansiraju iz strateških bombardera duboko unutar ruskog teritorija. U uporabi su i stariji sustavi poput Tochke-U, kao i velike količine kliznih bombi i raketa BM serije, kojima se zasipa bojište i iscrpljuje ukrajinska protuzračna obrana.

Protuzračna obrana S-400 i S-500

Temelj ruske protuzračne obrane čini sustav S-400, dok noviji S-500 ima proširene sposobnosti, uključujući presretanje hipersoničnih ciljeva. Ti se sustavi raspoređuju u slojevima kako bi se osigurala stalna zaštita i nadzor zračnog prostora.