crni scenarij

Situacija sa strujom u Hrvatskoj je, najblaže rečeno, depresivna. Ne pomaže što HEP svu dobit 'baca' u proračun

  • Autor: T.Ba.
  • Zadnja izmjena 02.04.2018 17:32
  • Objavljeno 02.04.2018 u 17:32
tportal

Izvor: Ostale fotografije / Autor: Pexels

Prema istraživanju državne agencije Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS), Hrvatska će od 2018. do 2022. godine uvoziti u prosjeku oko 43 posto potrebne električne energije godišnje

Godišnje se u Hrvatskoj potroši oko 17,5 teravat sati, pri čemu se uvozom podmiruje 7,4 Twh. To, međutim, vrijedi samo za idealne hidrometeorološke uvjete. Ako se u scenarij ubace nepovoljne okolnosti, poput velikih suša ili izvanredni događaji, poput kvarova na elektranama, predviđanja o uvozu puno su depresivnija, navodi Slobodna Dalmacija.

  • +15
  • +12

HEP

Izvor: Pixsell / Autor: Zeljko Lukunic/PIXSELL

U slučaju jednog nepovoljnog događaja, koji se odnosi ili na smanjenu sposobnost proizvodnje ili na povećanje potrebe, uvoz bi skočio na 9,3 Gwh, odnosno 53 posto. Na primjer, ljeti vrućine prati suša, zbog čega opada proizvodnja. Istodobno potrošnja raste u nebo. U takvim okolnostima predviđanja su katastrofalna.

'U slučaju najcrnjeg scenarija, npr. sušne godine, veće potrošnje i plinske krize, uvezli bismo čak do 11,6 Twh na godišnjoj razini, odnosno gotovo 67 posto, dvije trećine potrebne struje', piše Slobodna Dalmacija i predviđa da će u iduće četiri godine Hrvatska izgubiti dobar dio proizvodnih kapaciteta, da novi pritom neće biti napravljeni, a ako se nastavi s gospodarskim rastom, prije svega rastom turizma, potražnja za strujom će biti još veća.

Hrvatska elektroprivreda (HEP), navodi se, trebala bi provoditi energetsku strategiju i biti glavni investitor gradnji elektrana. Sprečava ga to što Hrvatska trenutno nema energetsku strategiju i što mu dobit od oko milijardu i pol kuna redovito završi u proračunu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!