Zakon je u javnom savjetovanju još svega šest dana, a s obzirom na to koliki udio u domaćem BDP-u čini turizam, čiji je ugostiteljstvo sastavni dio, nije ni čudno da je od svih trenutačno otvorenih savjetovanja o propisima izazvao najviše komentara. Njih više od stotinu.

Kako smo već izvijestili, resorno ministarstvo odlučilo se na izradu novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti jer je postojeći nekoliko puta mijenjan i dopunjavan, a najveći je prigovor to što više nije prilagođen realnim tržišnim uvjetima.

Najviše primjedbi na privatni smještaj

Kako su ustvrdili u Ministarstvu turizma, zakon je fokusiran na nekoliko ključnih dijelova: uređenje strukture smještaja, jačanje kontrole nad neregistriranom djelatnošću, podizanje standarda kvalitete i uspostavu pravednijeg tržišnog okvira.

Također, poseban se naglasak stavlja na usklađivanje s europskim propisima, digitalizaciju i privatni smještaj.

No da nisu svi zadovoljni predloženim zakonom, vidljivo je po nizu primjedbi.

Tako Udruga Spasimo male iznajmljivače navodi da se u obrazloženju prijedloga zakona ističe kako se 'ukida mogućnost izdavanja rješenja o ispunjavanju uvjeta za vrstu i kategoriju ugostiteljskog objekta u prostoru stambene namjene za ugostiteljski objekt vrste soba, apartman, studio apartman te takva mogućnost ostaje samo za kuće za odmor', i to radi zaštite stambene funkcije i rješavanja stambene krize.

U udruzi smatraju da se na taj način ugostiteljima, pravnim osobama i obrtima zabranjuje kategorizacija apartmana i soba u stambenim zgradama, iako zasad isti taj prostor i dalje može biti legalno iznajmljivan kao smještaj u vlasništvu iznajmljivača fizičkih osoba.

'Takva zabrana vrlo se lako može odnositi i na male iznajmljivače fizičke osobe ako daljnjim zakonskim izmjenama budu prisiljeni poslovati kao pravne osobe', smatraju.

Mišljenja su i da je zabrana kategorizacije za pravne osobe u svim prostorima stambene namjene previše rigidna mjera za rješavanje stambene politike.

'Utjecaj kratkoročnog najma na stambeno tržište treba rješavati kombinacijom poreznih instrumenata, prostorno-planskih rješenja, lokalnih odluka i ciljanih mjera, a ne zabranom usmjerenom isključivo na poduzetnike i građane. U mnogim priobalnim destinacijama jedan isti stan realno ima višestruku funkciju: vlastito stanovanje, dugoročni najam izvan sezone i kratkoročni najam u sezoni. Potpuno administrativno isključivanje pravnih osoba od iznajmljivanja, bez ikakvog zoniranja, kvota ili lokalne procjene, nije razmjerno ni fleksibilno rješenje', naveli su.

Fizičke osobe da, obrtnici - ne

Na sličnom je tragu i razmišljanje Obrtničke komore Istarske županije – ogranka Pula. Oni predlažu da se iz prijedloga zakona brišu ili izmijene odredbe kojima se obrtima ukida mogućnost pružanja smještaja u objektima stambene namjene.

'Obrtnici koji na taj način preko obrta iznajmljuju smještaj plaćaju doprinose i poreze koje fizičke osobe iznajmljivači ne plaćaju. Prema ovom prijedlogu zakona, ako netko od obrtnika ne uspije prenamijeniti prostor u poslovni, u pojedinim slučajevima ostaje bez jedinog izvora prihoda. Istovremeno njegov susjed, koji je privatni iznajmljivač, može nastaviti iznajmljivati bez problema, što je nelogično jer država od iznajmljivanja preko obrta ima daleko više koristi (...) Izmjene zakona velikim su dijelom kontraproduktivne i ponovno potiču rad na crno', smatraju u Obrtničkoj komori Istarske županije.

No nisu samo interesne udruge komentirale spomenutu zakonsku odredbu. Postoji i niz primjedbi građana, od kojih jedan smatra da 'takvo razlikovanje nije razumno ni ustavnopravno održivo'.

'Ako je kratkoročni najam u stambenom prostoru dopušten fizičkim osobama, ne može biti zabranjen obrtnicima i trgovačkim društvima samo zato što djelatnost obavljaju u profesionalnijem, transparentnijem i fiskalno vidljivijem obliku. Time se povređuju ustavno zajamčeno pravo na rad, sloboda rada te jednak pravni položaj poduzetnika na tržištu. Država ne može istu djelatnost jednoj skupini dopuštati, a drugoj zabranjivati isključivo prema pravnom obliku organiziranja rada', smatra on.

Sporna uloga susjeda u odlučivanju o najmu

Mišljenja je, a nije jedini, i da je sporna koncepcija prema kojoj bi suvlasnici zgrade mogli odlučivati o dopuštenoj namjeni tuđeg posebnog dijela nekretnine.

'Suvlasnici imaju pravo štititi zajedničke dijelove zgrade, sigurnost i kućni red, ali ne i određivati hoće li vlasnik koristiti vlastiti stan za zakonitu djelatnost. Takvo rješenje nedopušteno zadire u pravo vlasništva i omogućuje ukidanje već stečenih prava bez pojedinačne procjene stvarnog štetnog učinka konkretnog objekta', naveo je te izrazio uvjerenje da 'nema uvjerljivog razloga vjerovati da će se ukidanjem profesionalnog kratkoročnog najma bitno povećati ponuda stanova za dugoročni najam', već da 'država, ako želi povećati stambenu ponudu, treba ciljati stvarni problem – nekretnine izvan funkcije – primjerice znatno višim oporezivanjem dugotrajno praznih stanova, kao što čine brojne europske države'.

Ima i onih koji se pitaju 'temeljem kojih ovlasti susjed određuje i daje suglasnost za ono što se odvija u nekretnini u nečijem vlasništvu'.

'Zašto susjed koji remeti mir u zgradi i koristi svoju nekretninu na način koji nije primjeren načinu življenja u zajednici ne treba moju suglasnost da istu koristi?' ističe jedan od komentatora.

Drugi smatra da je riječ o 'ograničavanju prava na slobodno raspolaganje vlastitom nekretninom jer ta sloboda izravno ovisi o volji susjeda te o nejednakom tretmanu u odnosu na druge djelatnosti'.

Kako je naveo, ostale gospodarske djelatnosti mogu se obavljati u objektima stambene namjene, odnosno u stanovima u višestambenim zgradama, bez suglasnosti susjeda, poput javnobilježničkih i odvjetničkih ureda, kozmetičkih salona i slično.

Hoće li zakon suzbiti ili potaknuti rad na crno?

Pojedini komentatori, a svi su potpisani imenom i prezimenom, smatraju da se ovim zakonom iznajmljivanje na crno neće spriječiti.

'Na koji način inspekcije mogu upadati u privatne stanove i kako se misli dokazati da netko iznajmljuje apartman na crno? Problem iznajmljivanja na crno stvorile su lokalne vlasti jer su se udružile s građevinskom mafijom kako bi joj omogućile gradnju što više stanova za prodaju strancima, koji te stanove onda iznajmljuju na crno (...) Zakonom se nastoji samo smanjiti i uništiti legalne privatne iznajmljivače i prisiliti ih na odustajanje od iznajmljivanja. Tako su uništeni mali poljoprivrednici, stočari, proizvođači mlijeka... Namjerno se ljudima ugrožava egzistencija. Hrvatskoj ne treba nikakav neprijatelj, najveći neprijatelj nam je Vlada', smatra jedan od registriranih komentatora.

Hrvatskoj obrtničkoj komori smeta to što se novim zakonom ukida obveza ispunjavanja uvjeta stručne osposobljenosti, uključujući majstorski ispit, za trgovačka društva, a obrtnici i nadalje podliježu tim uvjetima temeljem posebnih propisa.

'Ovakvim rješenjem šalje se poruka da stručnost, kvalifikacije i kvaliteta rada u ugostiteljstvu nisu nužni, što smatramo pogrešnim smjerom razvoja sektora', naveli su i dodali da predlažu zadržavanje prethodnog normativnog rješenja, uz propisivanje jasnog roka za donošenje provedbenog pravilnika kojim bi se osigurala provedivost odredbe i ravnopravan tretman svih oblika obavljanja djelatnosti.

Jedna poduzetnica smatra da bi 'u aktualnim gospodarskim okolnostima, obilježenim nedostatkom radne snage u turističkom i ugostiteljskom sektoru, primjena odredbe kojom se definira stupanj obrazovanja, stručna osposobljenost ili majstorski ispit barem jedne zaposlene osobe u tom objektu, kako za trgovačka društva, tako i za obrte, bila kontraproduktivna i opterećujuća'.

Stoga predlaže da se i obrti u ugostiteljskom sektoru izuzmu iz primjene ove odredbe, bez obzira na to što ih Zakon o obrtu obvezuje na to.

'U protivnom, obrtnici bi bili u neravnopravnom položaju spram trgovačkih društava. Nažalost, mnogi obrtnici ne mogu prenijeti poslovanje u oblik trgovačkog društva jer im banke koje su ih kreditirale to ne dopuštaju', navela je.

Kako zakon predviđa da je ugostitelj dužan 'vidno istaknuti cijene usluga (...) i pridržavati se istaknutih cijena', jedna iznajmljivačica navodi da 'nigdje nije predviđena situacija koja podrazumijeva da na svim platformama na kojima se nudi usluga smještaja algoritmi svakog trenutka mijenjaju cijenu usluge smještaja, i povećavaju je i snižavaju, ovisno o raspoloživosti kapaciteta'.

'U takvim prethodno napravljenim rezervacijama za smještaj nije moguće pridržavati se cijena koje su istaknute u objektu, pa bi zakon trebao imati odredbu koja uzima u obzir i cijenu definiranu u trenutku kreiranja rezervacije na platformama velikih rezervacijskih sustava ili na vlastitoj mrežnoj stranici', smatra ona.

Što će od prijedloga biti usvojeno, a što ne, bit će poznato po završetku savjetovanja, a ono traje do 18. svibnja.