Nakon sastanka s britanskim premijerom Andyjem Burnhamom, Rutte je pohvalio najavu Londona da će povećati izdvajanja za obranu u skladu sa zahtjevima Sjedinjenih Država, ali je upozorio da se vojni i financijski napori moraju nastaviti, prenosi Guardian.

‘Ključno je da vaše oružane snage nastave pružati vojnu moć koja je NATO-u potrebna’, rekao je Rutte u Ditchley Parku u Oxfordshireu, ratnom utočištu kojim se koristio Winston Churchill.

Njegova je poruka shvaćena kao poziv Velikoj Britaniji da ubrza približavanje zajedničkom cilju članica Saveza, postavljenom na zahtjev Donalda Trumpa, prema kojem bi izdvajanja za obranu do 2035. trebala dosegnuti 3,5 posto BDP-a. Za London bi to značilo dodatnih 30 milijardi funti u današnjim cijenama, koje bi morao osigurati povećanjem poreza, zaduživanjem ili rezanjem drugih rashoda.

Britanija povećava obrambeni proračun

Velika Britanija zasad je predvidjela povećanje obrambenog proračuna na 2,7 posto BDP-a do kraja sljedećeg desetljeća. Zbog kratkoročnih financijskih pritisaka kopnenoj vojsci naređeno je da do kraja godine obustavi sve obuke koje nisu nužne.

John Healey u lipnju je napustio dužnost ministra obrane u vladi Keira Starmera jer se tadašnji premijer nije želio obvezati na povećanje izdvajanja na tri posto BDP-a do 2030. Međutim, nakon što ga je Burnham mjesec poslije imenovao ministrom financija, Healey nije ponovno potvrdio taj prijelazni cilj. To je potaknulo sumnje da nova vlada veći dio povećanja namjerava odgoditi do razdoblja nakon sljedećih izbora.

Rutte je rekao da je o britanskim ‘obvezama prema NATO-u’ razgovarao s Burnhamom na njihovu prvom bilateralnom sastanku, održanom u srijedu u Oxfordu. Burnham je uoči susreta naglasio da se ‘nepokolebljiva predanost Ujedinjenog Kraljevstva NATO-u i obvezama prema Savezu ni u jednom trenutku nije promijenila’.

Rutte: Trebamo snažniju Britaniju i Europu

Glavni tajnik NATO-a ocijenio je da su mnogi europski čelnici godinama olako pretpostavljali da će Sjedinjene Države ‘uvijek osiguravati najveći dio vojne moći i podmirivati troškove, bez obzira na sve’. Takav je pristup prevladavao sve do Trumpova povratka u Bijelu kuću.

Rutte je podsjetio da su se Velika Britanija i druge članice Saveza na samitu u Haagu 2025. obvezale povećati obrambenu potrošnju kako bi je približile američkoj razini. Dogovor je postignut nakon Trumpova zahtjeva da Europa preuzme vodeću ulogu u obrani kontinenta.

‘U Savezu trebamo snažniju Veliku Britaniju i snažniju Europu’, rekao je Rutte, upozorivši da se NATO suočava s ‘najopasnijim i najsloženijim sigurnosnim okruženjem u posljednjih nekoliko desetljeća’, obilježenim ratovima u Europi i na Bliskom istoku te širom geopolitičkom neizvjesnošću.

Rusija je glavna prijetnja

Kao glavne prijetnje naveo je ‘Rusiju i njezin rat protiv Ukrajine, terorizam, Iran te tektonske promjene u globalnom geopolitičkom nadmetanju’. Velika Britanija i Europa, poručio je, moraju ulagati više jer u suprotnom ‘naša zajednička obrana neće biti vjerodostojna’.

Prema njegovim riječima, Britanija ima ‘središnju ulogu u izgradnji snažnije Europe unutar snažnijeg NATO-a’. London ulaže milijarde funti u modernizaciju nuklearnog sustava Trident i postupno jača konvencionalne snage, no po ukupnoj obrambenoj potrošnji sada zaostaje za Njemačkom. Ako se sadašnji planovi ostvare, njemački vojni proračun do 2029. mogao bi biti dvostruko veći od britanskoga.

Rutte je dodao da Britanija ‘predvodi odgovor’ na rusku kampanju provokacija i sabotaža diljem Europe te da je bila ‘dobar prijatelj Ukrajini’. London svake godine izdvaja tri milijarde funti za opskrbu Ukrajine oružjem.

Kanada je u međuvremenu, nastojeći smanjiti ovisnost o obrambenim vezama sa SAD-om, službeno podnijela zahtjev za pristupanje Združenim ekspedicijskim snagama, vojnoj koaliciji pod britanskim vodstvom.

To partnerstvo za brzo vojno djelovanje okuplja Dansku, Estoniju, Finsku, Island, Latviju, Litvu, Nizozemsku, Norvešku, Švedsku i Ujedinjeno Kraljevstvo. Kanada, koja je također članica NATO-a, želi produbiti vojnu suradnju s Europom.