Govor Ursule von der Leyen

'Bila su to najbolja vremena, bila su to najgora vremena.' Tako Charles Dickens opisuje Europu u doba Francuske revolucije. To je ujedno prikladan opis svijeta u kojem danas živimo. Brzina promjena nevjerojatna je, a izazovi iznimni. Kada danas pogledam Europu, moj je zaključak sljedeći: stanje naše Unije snažnije je nego ikada prije. Istodobno, stanje naše Unije može se činiti nesigurnijim nego ikada.

Europa je u takvom svijetu odlučila krenuti vlastitim putem. To je rezultat našeg rada posljednjih godina. Sada se rađa snažnija i neovisnija Europa.

Europa koja štiti svoje blagostanje. Koja se oslobađa toksične ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima. Koja je postala najveća trgovinska sila na svijetu. Koja mijenja svoju industrijsku politiku, a istodobno čuva naš jedinstveni socijalni model. Europa koja se može braniti bolje nego ikada prije. Koja je iz temelja promijenila pristup zaštiti naših država. Koja je samo u posljednjih pet godina povećala izdvajanja za obranu gotovo 80 posto.

To je Europa u kojoj se zauzimamo jedni za druge. Kao što stojimo uz Ukrajinu dok se bori za svoju budućnost i našu slobodu. Kao što smo stali uz Grenland kada mu se prijetilo. Kao što reagiramo kada su naše demokracije meta dronova, hibridnih napada ili dezinformacija.

Sve to dokazuje jedno: Europa je uz Europljane. U hladnoj i krhkoj stvarnosti današnjeg svijeta samo Europa može Europljanima pružiti istinsku suverenost. Zato je ovo, poštovane zastupnice i zastupnici, Europa na koju možemo biti iznimno ponosni.

O prijetnjama s kojima se suočava Europa

Istodobno, svi smo svjesni prijetnji s kojima se suočavamo. Stare pretpostavke i odnosi raspali su se, a pred nama je otvoreno neprijateljski svijet. Na našem kontinentu bjesni osvajački rat, a drugi sukobi izbili su u našem susjedstvu. Borba za industrijske kapacitete oblikuje globalno natjecanje, dok se bitkom narativa pokušava oslabiti povjerenje u Europu i paralizirati naše demokracije.

No zabrinutost građana nije povezana samo s velikim globalnim prijetnjama. Posljedice brojnih kriza osjeća mnogo europskih obitelji, osobito kroz rast troškova života i stanovanja. Vrtoglava brzina tehnoloških promjena utječe na naša radna mjesta, egzistenciju i društvo, ali i duboko mijenja našu demokraciju i javnu raspravu.

To vidimo u jačanju ekstremizma, nestajanju nijansi, pa čak i u načinu na koji se odnosimo jedni prema drugima.Te se stvarne brige iskorištavaju kako bi nas se razjedinilo, katkad izvana, a prečesto i iznutra. No naš je put jasan: izgraditi neovisnu Europu sposobnu djelovati. Ništa nas ne smije odvratiti od toga jer u ovom svijetu sudbina Europe mora ostati u rukama Europljana.

Izbor je stoga jasan. Želimo li snažnu i neovisnu Europu koja u svijetu brani svoje vrijednosti? Želimo li se okupiti oko europske ideje da zajedno možemo odlučivati o vlastitoj sudbini? Ili ćemo dopustiti da naše demokracije potkopavaju posrednici i marionete autoritarnih režima?

Bilo da je riječ o ultranacionalistima ili protivnicima Europe, ruskom upletanju ili dezinformacijama, nazivi se mogu razlikovati, ali cilj je isti. Oni preziru naše vrijednosti i žele razbiti europsko jedinstvo. Nemojmo se samo braniti od toga, nego se zajedno borimo za europsku ideju.

Visoke cijene energije i skuplje zaduživanje

Naše gospodarstvo bolje je nego što se očekivalo podnijelo posljedice ratova na Bliskom istoku, a nezaposlenost je blizu rekordno niskih razina. Međutim, više cijene energije i skuplje zaduživanje teško pogađaju građane i poduzeća.

Bit će potrebno donijeti jasne fiskalne odluke kako bismo osigurali održivost javnih financija i istodobno zaštitili ulaganja. Zato je ponovno pokretanje europskog gospodarstva naš glavni prioritet.

Imamo golemo tržište, industriju i usluge svjetske klase, velik fond štednje i jednu od vodećih svjetskih valuta. Unatoč tome, i dalje usitnjavamo kapital, mreže i svoju kupovnu moć.

'Donijeli smo ambiciozan plan'

Zato smo pri preuzimanju mandata donijeli ambiciozan plan. Želimo izgraditi gospodarstvo u kojem inovacije i energija slobodno prelaze granice, u kojem se poduzeća natječu i rastu diljem Europe, a štednja financira našu budućnost. Na tome se temelje izvješća Draghija i Lette, a mi taj plan zajednički provodimo.

Sada imamo politički dogovor o planu ‘Jedna Europa, jedno tržište’. Do kraja iduće godine zajedno možemo i moramo dovršiti ovu povijesnu reformu jedinstvenog tržišta.

U današnjem gospodarstvu brzina je presudna. Dozvola, obrazac, priključak na mrežu ili odluka o financiranju mogu odrediti gdje će se ulagati i gdje će nastati radna mjesta. Moramo djelovati mnogo brže. Zato ćemo predložiti dodatno ubrzavanje postupaka izdavanja dozvola.

'Moramo smanjiti birokraciju'

Projekte od strateškog interesa za Europu moramo znatno ubrzati, a administrativno opterećenje koje usporava poduzeća i mala i srednja poduzeća moramo drastično smanjiti.

Znate da naših 12 omnibus-prijedloga smanjuje administrativno opterećenje za oko 17 milijardi eura godišnje. No pojednostavljenje ne može biti jednosmjeran proces. Sve razine vlasti moraju preuzeti svoj dio odgovornosti. Već dugo govorimo o štetnosti uvođenja dodatnih nacionalnih zahtjeva iznad europskih pravila.

Poštovane zastupnice i zastupnici, na europskoj razini činimo sve što možemo kako bismo smanjili birokraciju. Sada je vrijeme da svoj dio posla odrade i države članice. Ako doista želimo pojednostavljenje, potreban nam je i pakt protiv nepotrebnog postrožavanja europskih propisa na nacionalnoj razini.

'Cijene energije su previsoke'

Europa ne može ostati industrijska sila ako su joj cijene energije trajno previsoke.

Kada je Rusija obustavila isporuke plina, uzvratili smo. Danas imamo raznovrsnije izvore opskrbe i ulažemo u domaću čistu energiju, obnovljive izvore i nuklearnu energiju.

Potom je zatvoren Hormuški tjesnac i ponovno smo bolno osjetili cijenu opće ovisnosti o uvoznim fosilnim gorivima. Od početka sukoba ona su nas stajala dodatnih 90 milijardi eura, a da nismo dobili ni jednu dodatnu molekulu energije.

Zato moramo udvostručiti napore u razvoju pristupačne, domaće i čiste energije, bilo da je riječ o obnovljivim izvorima, nuklearnoj energiji, biometanu ili drugim rješenjima. Moramo biti tehnološki neutralni, ali ta nam rješenja moraju osigurati neovisnost.

'Moramo elektrificirati Europu'

Za takvu neovisnost moramo elektrificirati Europu. Cilj nam je do 2040. udvostručiti udio električne energije. Europa bi time mogla smanjiti godišnji račun za uvoz fosilnih goriva za 260 milijardi eura. Moramo, međutim, osigurati i dostupnost proizvedene električne energije.

Prošle smo godine instalirali više od 80 gigavata kapaciteta iz obnovljivih izvora, ali šest puta veći kapacitet još čeka priključenje. Zato nam je paket mjera za elektroenergetske mreže toliko hitno potreban.

Moramo brže ulagati, ubrzati priključivanje na mrežu i razvijati sustave za pohranu energije. Ukratko, učinimo europsku budućnost električnom.

Poštovani zastupnici, možemo sniziti cijene energije, povećati ulaganja i inovacije te reformirati gospodarstva. No sve to pada u vodu ako se naša poduzeća ne mogu natjecati pod ravnopravnim uvjetima.

'Dosegli smo prijelomnu točku s Kinom'

Naš trgovinski deficit s Kinom sada iznosi milijardu eura dnevno. Dosegnuli smo prijelomnu točku. Neki upozoravaju da se približava drugi ‘kineski šok’, ali on je već stigao. Osjeća se u zajednicama i tvornicama diljem Unije te dovodi do deindustrijalizacije europskih industrijskih središta. To je neodrživo.

Zato s Kinom razgovaramo o ponovnom uspostavljanju ravnoteže u trgovini. Ti razgovori sada moraju donijeti rezultate. Zbog slabije domaće potražnje Kini je potrebno i europsko tržište, pa je u obostranom interesu da zajedno pronađemo rješenja.

Želim biti jasna; upotrijebit ćemo sve alate koji su nam na raspolaganju kako bismo uravnotežili taj odnos. Riječi su dobre, ali djela su bolja.

Tu je još jedan problem. I dalje imamo previše opasnih ovisnosti. Kada je riječ o brojnim kritičnim sirovinama, o Kini ovisimo više od 80 posto, a kod nekih rijetkih zemnih elemenata i 90 posto. Mnogo smo učinili, ali nismo jedini koji pokušavamo diversificirati opskrbu. Moramo hitno osigurati nabavu i povećati zalihe.

Nijedna zemlja to ne može učiniti sama, moramo razmišljati ambicioznije. Zato ćemo osnovati novu Europsku korporaciju za kritične sirovine. Ona će nam pomoći u nabavi i skladištenju svega što nam je potrebno za električne automobile, čipove i baterije, čiste tehnologije, obranu i brojna druga područja.

O tome ne ovisi samo naša industrija, nego i naša neovisnost i sigurnost. Time dolazim do posljednje točke - financiranja.

Novi bankarski paket

Moramo stvoriti uvjete u kojima će naša poduzeća privlačiti ulaganja i rasti. Zato je naš rad na Uniji štednje i ulaganja presudan. Međutim, razvoj tržišta kapitala zahtijeva vrijeme, a potrebe naših poduzeća hitne su. Potreban nam je bankarski sustav izgrađen za rast, a ne samo za stabilnost.

Zato ćemo predložiti novi bankarski paket usmjeren na pojednostavljenje i smanjenje rascjepkanosti. Znamo da potražnja za kapitalom postoji, ali potrebni su nam veći kapaciteti i spremnost na preuzimanje rizika.

Naša novoosnovana poduzeća u području naprednih tehnologija na putu su da 2026. privuku rekordna ulaganja rizičnog kapitala. Zato sam prošle godine najavila novi fond Scaleup Europe.

Godinu dana poslije ostvarena su prva ulaganja, među ostalim u poduzeća poput ICEYE-a. ICEYE su osnovala dvojica mladih Europljana, Rafał iz Poljske i Pekka iz Finske. Upoznali su se prije otprilike 15 godina zahvaljujući programu Erasmus. Zajedno su osnovali tehnološki startup i razvili ideju povezanu sa satelitskim snimkama. Dobili su sredstva iz programa Obzor, dokazali vrijednost svoje tehnologije i rasli zahvaljujući privatnim ulaganjima. Danas su jedna od vodećih svjetskih svemirskih tehnoloških kompanija, s uredima u Finskoj, Poljskoj, Španjolskoj i Grčkoj.

Priča ICEYE-a pokazuje da je Europa dom inovacija i da možemo ponovno probuditi europski poduzetnički duh. Drago mi je što su osnivači danas s nama', rekla je von der Leyen pa pozdravila Rafała i Pekku. 'Vi ste prava europska priča o uspjehu', rekla im je.

To su gospodarski temelji Europe. No naše buduće blagostanje i sigurnost uvelike će ovisiti o tome kako ćemo upravljati dvjema prijelomnim pojavama našeg doba: klimatskim promjenama i umjetnom inteligencijom.

O požarima u Hrvatskoj i Europi

Kada je riječ o klimatskim promjenama, proteklo ljeto bilo je ljeto istine. Gotovo nijedan dio kontinenta nije bio pošteđen. U belgijskom području High Fens tresetište koje se stvaralo stoljećima pretvoreno je u spaljenu pustoš. Vatra je harala od irskih planina do grčkih i hrvatskih otoka.

U Alpama se drevni ledenjaci svakim danom sve više povlače. Posljedice su katastrofalne: izgorjelo je 660.000 hektara, a izgubljeno oko 12 milijuna tona usjeva. Važne rijeke poput Dunava, Rajne i Garonne nestaju pred našim očima.

Tijekom toplinskih valova zabilježeno je više od 35.000 dodatnih smrtnih slučajeva. Domovi za starije i bolnice opasno su se pregrijavali. A sve je to tek najava onoga što slijedi.

Bili su to najtopliji ljetni mjeseci u povijesti mjerenja, ali vjerojatno i najhladniji među godinama koje dolaze.

Znanost je jasna, Europa se zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka. Tranzicija je, naravno, složena i morat ćemo joj se prilagođavati te usput učiti. No nema dvojbe: Europa može, mora i hoće ostati na putu ostvarenja svojih klimatskih ciljeva.

Ovdje nije riječ o izboru između ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe njima. Potrebno nam je oboje, a ta se dva pristupa moraju međusobno jačati. Jedino tako možemo postići klimatsku otpornost. Istodobno moramo drastično poboljšati pripremljenost.

Novi okvir za klimatsku otpornost

Sljedeći mjesec predstavit ćemo novi okvir za klimatsku otpornost. Utvrdit ćemo 100 najranjivijih europskih područja, procijeniti rizike i odrediti razinu na kojoj se njima treba upravljati. Tako ćemo uspostaviti pristup koji obuhvaća cijelo društvo, sve do lokalne razine na kojoj je prilagodba najvažnija. Cilj nam je Europu učiniti predvodnicom u tehnologijama prilagodbe, golemom tržištu koje se upravo razvija.

Europa je već predvodnica u područjima poput usjeva otpornih na sušu, zaštite od poplava i energetski učinkovitog hlađenja. Moramo iskoristiti to tržište. Privatno osiguranje danas pokriva samo oko 25 posto gubitaka nastalih u katastrofama u Europi. To znači da nacionalni proračuni prečesto postaju osiguravatelji u krajnjoj nuždi.

Moramo smanjiti taj jaz. Zato će Komisija osnovati Savez za klimatsko osiguranje.

Poštovani, ovakvo se ljeto ne smije ponoviti. Zato ćemo uskoro predstaviti i Europski plan za toplinske valove. Potrebni su nam bolji sustavi ranog upozoravanja, bolja zdravstvena pripremljenost, prilagodba i hlađenje gradova te pomoć najranjivijima.

Nova europska inicijativa za vodu

Druga su točka sigurnost opskrbe vodom i hranom. Svjesni smo opasnosti povezanih s nestašicom vode i opskrbnim lancima. Ipak, kroz europske vodovodne cijevi gubi se gotovo svaka četvrta litra, uglavnom zbog curenja. Kakav gubitak. Zato ćemo predstaviti novu europsku inicijativu za vodu. Voda je dragocjena za našu industriju i sigurnost opskrbe hranom.

Usjevima je potrebna kako bi rasli, a stoci kako bi preživjela. O njoj ovise čitave žetve. Zato ćemo iznijeti prijedloge za poboljšanje upravljanja rizicima i rješavanje problema nedostatnog osiguranja.

Europski poljoprivrednici ponovno su odgovorili na izazove ovog beskrajnog ljeta. Oni su najbolji na svijetu i podupirat ćemo ih na svakom koraku.

Sljedeća su točka šumski požari. Postaju sve intenzivniji, češći i prostorno rašireniji.

Iznimno sam ponosna na europski odgovor i naše snage koje su djelovale diljem kontinenta. No očito moramo razmišljati ambicioznije i brže učiti.

U planu je europska protupožarna flota

Zato smo neke od najiskusnijih europskih vatrogasaca i pripadnika hitnih službi zamolili da predvode taj posao. Razmotrit će sve aspekte pripremljenosti i prevencije, od civilno-vojne koordinacije do potrebe za novim kapacitetima. Zatražila sam od njih i prijedloge za buduću europsku protupožarnu flotu.

Naše hitne službe samo su ove godine spasile nebrojene živote i domove. Želim ispričati priču o danskom pilotu Runeu Kyndalu.

Ljubav prema letenju odvela ga je diljem svijeta. Skrasio se u malom kanadskom gradu Terraceu i postao jedan od najiskusnijih civilnih pilota u toj zemlji. No Rune je svoj talent želio staviti u službu većeg cilja, pa se vratio u Europu kako bi pomogao u obuzdavanju požara diljem kontinenta.

U srpnju je uspješno odradio brojne misije u Grčkoj. Potom je trebao otići na zasluženi odmor, ali izvanredna situacija bila je na vrhuncu. Rune je zato odlučio ostati.

Nekoliko dana poslije doživio je tragičnu nesreću zajedno s časnikom za koordinaciju gašenja požara. Obojica su poginula. Umrli su kao heroji.

Pozvala sam Runeovu majku i braću da danas budu naši posebni gosti. Draga Margit, dragi Tue i Kaare, čast nam je što ste ovdje. Rune je dao život kako bi spasio druge. Danas mu cijela Europa duguje zahvalnost', rekla je von der Leyen, nakon čega su zastupnici dugim aplauzom pozdravili posebne goste.

O prijetnjama umjetne inteligencije

Poštovane zastupnice i zastupnici, druga prijelomna pojava našeg doba jest umjetna inteligencija. Umjetna inteligencija ubrzano postaje temeljni sloj našeg gospodarstva i sigurnosti. Europsko je stajalište jasno. Želimo je što bolje iskoristiti za unaprjeđenje društva, kvalitete života i produktivnosti.

Optimistična sam i vjerujem da umjetna inteligencija može koristiti čovječanstvu ako je pravilno usmjerimo. No kao i svaka moćna nova tehnologija, ona donosi mogućnosti, ali i rizike. Ne suočimo li se s tim rizicima, nikada nećemo moći ostvariti njezin puni potencijal.

Kako najnapredniji modeli postaju sposobniji, ti rizici postaju sve jasniji.

Modeli koji se razvijaju omogućit će hakiranje na razini koju dosad nismo mogli ni zamisliti. Uskoro će biti u rukama protivnika čiji se pogled na svijet bitno razlikuje od našega. Istodobno postaju sve očitije opasnosti modela koji se mogu samostalno usavršavati.

Slučajevi u kojima agenti umjetne inteligencije izlaze iz svojeg okruženja ili umeću zlonamjerni kod tek su nagovještaj problema. Nakon incidenta na platformi Hugging Face razvojni stručnjaci upozoravaju na opasnost, a čelnici najnaprednijih kompanija govore nam da je vrijeme za usporavanje razvoja samorekurzivnih modela i kontroliranje napretka na samoj tehnološkoj granici.

Akt o umjetnoj inteligenciji

Ako su ljudi koji razvijaju tu tehnologiju jasni, moramo biti jasni i mi. Akt o umjetnoj inteligenciji, naravno, ključan je za postavljanje zaštitnih ograda. On Europi omogućuje da oblikuje globalne napore u suočavanju s tim izazovima.

Zato ćemo pojačati suradnju s partnerima sličnih stajališta, poput Kanade, Ujedinjenog Kraljevstva i drugih. Želimo zajedno raditi na procjeni i provjeri modela, ranom upozoravanju, sigurnosti umjetne inteligencije i brojnim drugim područjima.

Pozvat ću i vodeće laboratorije koji razvijaju najnaprednije modele na razgovor o tome kako možemo poduprijeti nastojanja industrije da kontrolira brzinu razvoja.

Europa mora razviti i vlastite kapacitete, osobito kako bi zaštitila nacionalnu sigurnost. Moramo ostati u utrci jer je to presudno za našu neovisnost. Stoga moramo snažno povećati računalne kapacitete. Predstavit ćemo svoje zamisli kako to postići na čist i učinkovit način.

Razvit ćemo i nove načine korištenja javnih i privatnih sredstava za ulaganje u najperspektivnija europska novoosnovana poduzeća i kompanije.

Poštovani, ograničavanjem rizika umjetne inteligencije možemo maksimalno iskoristiti njezine prednosti. Već smo mnogo postigli, primjerice u području gigatvornica i tehnološke suverenosti. No sljedeća etapa ove utrke ne odnosi se samo na najnaprednije modele. Slično je bilo s tiskarskim strojem; izumio ga je njemački izumitelj, ali usavršen je i široko primijenjen diljem zapadne Europe.

Oni koji razviju najnapredniju tehnologiju ne moraju nužno iz nje izvući najveću vrijednost. Ključno je stvoriti vrijednost koju umjetna inteligencija još nije ostvarila, premjestiti je sa zaslona u stvarno gospodarstvo i društvo: u tvorničke pogone, bolničke odjele, preciznu poljoprivredu, energetske mreže, autonomnu vožnju i obranu.

Tu se krije prava vrijednost i upravo tu Europa ima velike prednosti. Imamo industrije svjetske klase koje raspolažu najkvalitetnijim podacima. Ti su podaci dragocjeno europsko blago koje može pokretati prilagođene industrijske modele umjetne inteligencije.

Navest ću jedan primjer važan za društvo - probir raka dojke, pitanje za koje se mnogi od vas neumorno zalažu. Mamografski probir smanjuje smrtnost za približno 30 do 40 posto među ženama koje mu se odazovu. Rano otkrivanje bolesti presudno je, a tu može pomoći umjetna inteligencija.

Mamografija potpomognuta umjetnom inteligencijom tijekom probira može ranije otkriti veći broj karcinoma, zahvaljujući čemu više žena može preživjeti. Potrebna nam je umjetna inteligencija u zdravstvu, ali i ovdje moramo postupati na europski način.

Želim li da moj liječnik uz pomoć umjetne inteligencije trenutačno pristupi svim podacima potrebnima za najbolju dijagnozu ili izbor liječenja? Naravno da želim. Želim li da moj liječnik bude robot kojem pomaže umjetna inteligencija? Naravno da ne.

Umjetna inteligencija mora osnažiti liječnike, a ne zamijeniti ih.

To je samo jedan primjer. Sada smo usredotočeni na pet sektora najveće vrijednosti u kojima industrijska umjetna inteligencija ima najveći potencijal: zdravstvo, promet, poljoprivredno-prehrambeni sektor, naprednu proizvodnju te obranu i svemir.

Stižu korjenite promjene

U studenome ćemo u tim sektorima najaviti inicijative koje će donijeti korjenite promjene. Pozvat ćemo države članice, europske zastupnike, industriju i poduzetnike da nam se pridruže u tom ambicioznom europskom projektu.

Naš je pristup jasan. Želimo umjetnu inteligenciju. Želimo da odgovornije stvara veću vrijednost, uz niže troškove i manju potrošnju energije. No prije svega želimo umjetnu inteligenciju u kojoj čovjek zadržava kontrolu.

Poštovane zastupnice i zastupnici, to je naš europski put.

Brojni rizici umjetne inteligencije prelijevaju se i na naše socijalno tržišno gospodarstvo. Nekima ona omogućuje da ubrzaju obavljanje repetitivnih zadataka i bolje iskoriste svoje vještine. No očito je da te koristi nisu ravnomjerno raspoređene među ljudima različitih vještina, generacija i regija.

Akt o kvalitetnim radnim mjestima

Pogledajte mlade ljude i prepreke s kojima se suočavaju već pri prvom ulasku na tržište rada.Naš odgovor mora pratiti brzinu promjena, od obrazovanja do zapošljavanja. Umjetna inteligencija mora pomoći u razvoju vještina, poboljšanju kvalitete radnih mjesta i pružanju pravedne prilike radnicima.

Zato nam je potreban Akt o kvalitetnim radnim mjestima. Donijet ćemo ga do kraja godine.

Poštovane zastupnice i zastupnici, iduće godine obilježit ćemo desetu obljetnicu Europskog stupa socijalnih prava i nastaviti ispunjavati obećanja koja on sadržava.

Pokrenut ćemo Europski dogovor o skrbi kako bismo odgovorili na izazove povezane s demografskim promjenama.

Akt o stanovanju

Upravo smo predložili prvi Akt o stanovanju radi rješavanja problema kratkoročnog najma i špekulacija nekretninama. Jer skrb nije povlastica. Stanovanje nije povlastica. To su prava.

Kada smo prije deset godina proglasili Stup socijalnih prava, svijet je bio drukčiji. Naše se društvo promijenilo, na mnoge načine nabolje, ali na neke i nagore.

Temeljne vrijednosti i prava žena

Danas se dovode u pitanje naše temeljne vrijednosti. Neki čak žele poništiti postignuća u području ženskih prava i vratiti nas u doba u kojem su žene bile građanke drugog reda. Teško smo se izborili za jednako postupanje, jednake mogućnosti i jednaku plaću.

Pogledajte ovu dvoranu. Napokon nas je ovdje mnogo: predsjednica, potpredsjednica, čelnica klubova, povjerenica, zastupnica, članica osoblja i poslužiteljica.

Zato svima koji to trebaju čuti želim poslati vrlo jasnu poruku: žene su ovdje i ostat će ovdje. Nastavit ćemo se svakoga dana zauzimati za svoje vrijednosti. Zato ćemo moj dragi prijatelj António Costa i ja organizirati sastanak na vrhu posvećen očuvanju trajnih načela našeg socijalnog stupa.

Vremena i tehnologije mogu se mijenjati, ali naše vrijednosti ne. U Europi će ljudi uvijek biti na prvom mjestu. Poštovane zastupnice i zastupnici, u ovom vremenu prijelomnih promjena naše blagostanje i sigurnost neće se graditi samo unutar naših granica.

Sporazumi o slobodnoj trgovini

Ove smo godine potpisali sporazume o slobodnoj trgovini s Indijom, Mercosurom, Meksikom, Australijom i Indonezijom. Sada imamo trgovinske sporazume s više od 80 zemalja, više nego itko drugi na svijetu. No poslovni sektor traži još.

Danas mogu najaviti novi međunarodni projekt povezivanja. Njime će se južni Kavkaz i srednja Azija izravno povezati s europskim tržištem, koridorom koji nazivamo Srednjim koridorom.

U okviru strategije Global Gateway nastojat ćemo okupiti do 12 milijardi eura javnih i privatnih ulaganja. Cilj nam je diversificirati prometne pravce, utrostručiti trgovinske tokove i do 2030. znatno skratiti vrijeme prijevoza tereta.

Kako bismo to ostvarili, zajedno s bugarskim premijerom organizirat ćemo regionalni sastanak na vrhu o povezivanju. Ta su partnerstva strateški izbor Europe, ali i odgovor na raspad međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima.

Neki kao rješenje predlažu samostalno djelovanje, ali za nas to nije opcija. Europa će uvijek predvoditi obranu poretka utemeljenog na pravilima. No više se ne možemo oslanjati samo na njega kako bismo zaštitili svoje interese niti pretpostavljati da će nas njegova pravila zaštititi od složenih prijetnji.

U ovom novom svijetu moramo hitno osmisliti novi oblik partnerstava i graditi globalne koalicije radi otpornosti i zaštite demokracije.I ovdje samo Europa, zahvaljujući svojoj veličini i snazi, može preuzeti vodstvo.

Poziv Kanadi u pridruženo članstvo EU

Zato sam pozvala kanadskog premijera Marka Carneyja.

Mark, vaša prisutnost simbol je trajnog prijateljstva naših naroda. Naše kulturne, povijesne i osobne veze duboko su utkane u naša društva.

Zahvaljujući CETA-i, naša je robna razmjena u manje od deset godina porasla 75 posto. To pokazuje snagu naših trgovinskih sporazuma. Na svijet gledamo istim očima, od umjetne inteligencije i klimatskih promjena do Arktika i geopolitike. Zajedno smo stajali uz Ukrajinu te surađivali na obrani, sirovinama i opskrbnim lancima.

No prije svega, dragi Mark, Europa i Kanada vjeruju u demokraciju. Vjeruju da moć ne pripada najjačima, najbogatijima ni najglasnijima, nego svima nama. Demokracije imaju slobodu odlučiti s kim žele surađivati.

Zato dobrovoljno udružujemo snage.

Od CETA-e prijeći ćemo na Savez za budućnost kako bismo stvorili zajednički prostor blagostanja i gospodarske sigurnosti.

Surađivat ćemo na inteligentnoj proizvodnji, osnovati tehnološki savez i integrirati obrambene industrijske baze. Arktik ćemo pretvoriti u vodeći zajednički projekt. Surađivat ćemo u energetici, području kritičnih minerala i baterija te na umjetnoj inteligenciji, kvantnim tehnologijama, kibernetičkoj i gospodarskoj sigurnosti.

To nije partnerstvo usmjereno protiv bilo koga, nego partnerstvo koje jača našu zajedničku snagu. Ukratko, odnose s Kanadom želimo podići na najvišu moguću razinu.

Dragi Mark, rekla sam da hitno moramo osmisliti novi oblik partnerstava. Zato želim surađivati s vama.Dijelimo jedan ocean, iste vrijednosti i jednak pogled na svijet. Sada ćemo zajedno graditi i našu budućnost. Hvala vam što ste ovdje.

Mir Europe je ugrožen

Poštovane zastupnice i zastupnici, europska vjera u suradnju oduvijek je proizlazila iz težnje za mirom. To je naš razlog postojanja. Danas je taj mir ugrožen.

Ruski agresorski rat protiv Ukrajine i dalje bjesni, a prijetnje na našem tlu rastu. . Ovoga smo ih tjedna vidjeli u Litvi. Pokušaj napada dronom u Leipzigu najnoviji je dokaz. Moramo jasno reći što je to bilo - napad izveden opremom vojne namjene koji su ruski operativci proveli na europskom tlu.

To nije bio napad samo na jednu državu članicu, nego na cijelu našu Uniju.

To nećemo dopustiti. Ne smijemo se zavaravati o tome što se događa. Hibridne prijetnje s kojima se Europa suočava sve su manje hibridne, a sve više stvarni napadi. Kibernetički napadi, sabotaže, podmetanje požara i upadi dronova svakodnevno jačaju. Kako raste razina prijetnje, tako mora rasti i europska spremnost.

Zato ću zajedno s visokom predstavnicom i potpredsjednicom predložiti novu europsku sigurnosnu strategiju. Već raspolažemo brojnim alatima i jačamo suradnju s NATO-om. Međutim, naše doktrine, institucije i procesi odlučivanja nisu se prilagodili novoj stvarnosti.