Bavarska se profilirala kao vodeće njemačko središte obrambene tehnologije, s naglaskom na umjetnu inteligenciju, dronove i zrakoplovstvo.

Europljani se, prema anketama, osjećaju sve izloženije: između ekspanzionističke Rusije i gospodarski agresivne Kine na istoku te sve nepredvidivijih Sjedinjenih Država na zapadu. Prema Eurobarometru, čak 68 posto građana EU-a smatra da je njihova zemlja pod prijetnjom.

Njemački Ured za civilnu zaštitu ove jeseni je prvi put od Hladnog rata upozorio da rat više nije 'nevjerojatan scenarij' te preporučio građanima da kod kuće imaju zalihe hrane za tri do deset dana.

Berlin je sada najveći pojedinačni europski donator vojne pomoći Ukrajini, nakon što je Washington zaustavio novu izravnu pomoć, piše BBC. No pitanje koje se postavlja je mogu li tradicionalni savezi poput NATO-a i EU-a biti dovoljni ili Europa mora graditi fleksibilnije koalicije s državama poput Australije, Japana ili Južne Koreje?

Krhki transatlantski odnosi

Upravo je stanje odnosa sa SAD-om dominiralo Minhenskom sigurnosnom konferencijom (MSC), najvećim svjetskim godišnjim obrambenim forumom, a oni su uzdrmani povratkom Donalda Trumpa u Bijelu kuću. U proteklih godinu dana on je tako uvodio carine europskim saveznicima, javno ih kritizirao i čak zaprijetio danskom suverenitetu nad Grenlandom.

Danska premijerka Mette Frederiksen u Münchenu je jasno poručila da Trumpove ambicije vezane uz Grenland ostaju iste, unatoč diplomatskim razgovorima. Iako je američki predsjednik zasad odustao od vojne intervencije, povjerenje je ozbiljno narušeno.

Europski čelnici doživljavaju Trumpa kao izrazito transakcijskog političara, spremnog koristiti sigurnosne i trgovinske odnose kao polugu pritiska.

Veliku pozornost na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji izazvao je govor američkog državnog tajnika Marca Rubija. Iako blažeg tona od prošlogodišnjeg istupa potpredsjednika J.D-ja Vancea, Rubio je ostao vjeran temama bliskima Trumpovoj administraciji: skepticizmu prema globalizaciji, klimatskim politikama i multilateralizmu.

Poruka je bila jasna: SAD želi novi put, idealno s Europom, ali samo ako dijele iste vrijednosti.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen upozorila je da su 'neke linije prijeđene i više se ne mogu vratiti'.

Europa između jedinstva i podjela

U samoj Europi raste razlika u pristupu obrani. Nordijske i baltičke zemlje, kao i Njemačka i Nizozemska, snažno povećavaju izdvajanja. Suprotno tome, Španjolska odbija povećati proračun do razine koju traži Washington.

VIDEO Procurio Trumpov plan: Ove četiri države želi odvojiti od EU-a

Francuska i Velika Britanija verbalno podržavaju rast izdvajanja, ali traže političko opravdanje pred biračima za veće poreze ili rezove socijalne potrošnje.

Američki dužnosnici jasno su poručili da se strateški fokus SAD-a seli prema Indopacifiku. Europa, poručuju, mora postati partner, a ne ovisnik, te stvoriti svojevrsni 'NATO 3.0'.

Novi svijet velikih sila

U takvim okolnostima Europa sve češće poseže za tzv. a la carte koalicijama. Primjer je Koalicija voljnih, koju predvode Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska radi zaštite Ukrajine u slučaju mirovnog sporazuma s Rusijom.

Kanada, nordijske i baltičke države sve više surađuju na obrani sjevernog Atlantika i Arktika, a Japan i Južna Koreja također se promatraju kao dio 'obitelji istomišljenika'.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron ponovno je pozvao Europu na veću stratešku autonomiju, ne samo u obrani, nego i u energetici, opskrbnim lancima i tehnologiji.

Unatoč ambicijama da postane neovisna, Europa i dalje uvelike ovisi o američkom nuklearnom kišobranu, obavještajnoj suradnji i zapovjednim strukturama. Također zaostaje za SAD-om u visokoj tehnologiji.

No promjene kojima sada svjedočimo vjerojatno su dugotrajnije od pukog 'preživljavanja Trumpa'. Svijet se sve više vraća politici velikih sila. A čak i spora Europa sada mora plesati u tom ritmu.