Scena iz pete sezone serije 'Igra prijestolja', u kojoj Cersei Lannister kao kaznu mora gola hodati King's Landingom, snimljena je 2014. godine upravo u Dubrovniku. Taj trenutak lansirao je grad među najprepoznatljivije svjetske turističke kulise. No ono što je nekad bila razglednica mediteranskog života danas je, osobito usred kolovoza, često sinonim za gužvu, pretrpane ulice i visoke cijene.

Turizam je jedan od ključnih motora hrvatskog gospodarstva i čini oko 20 posto BDP-a, što je dvostruko više nego u Italiji i osjetno iznad španjolskih 13 posto. Istodobno su sve izraženije mračne strane takve industrije: rast cijena nekretnina, gubitak lokalnog identiteta i pritisak na infrastrukturu.

Zbog toga je Vlada krenula u paket mjera kojima želi staviti pod kontrolu kratkoročni najam i bolje upravljati brojem posjetitelja, piše španjolski El Pais.

Situacija podsjeća na Španjolsku

Širenje turističkih apartmana, koje je dovelo do rasta cijena stanova i najma, podsjeća na situaciju u Španjolskoj, iako mala zemlja poput Hrvatske, s oko 3,8 milijuna stanovnika, još intenzivnije osjeća i koristi i posljedice tog modela turizma.

U članku El Pais spominje i reportera N1 Hrvoja Krešića, koji je odrastao u Dubrovniku, iako danas živi u Zagrebu. U videorazgovoru opisuje kako je grad njegova djetinjstva postao 'muzej na otvorenom'.

'Ima trgovina i restorana, ali onaj mediteranski identitet svakodnevnog života nestao je: otvoreni prozori, ljudi koji razgovaraju preko ulica, prepiru se oko sitnica', kaže. 'Danas na svakom uglu imate 'Igru prijestolja', a gotovo nitko ne govori o stvarnoj povijesnoj važnosti grada, njegovim pjesnicima, inženjerima i vještim diplomatima', rekao je Krešić.

Inflacija i eksplozija cijena nekretnina

Osim kulturnih promjena, problem se odražava na inflaciju te stambeno tržište. Hrvatska ima jednu od najviših stopa inflacije u Europskoj uniji. U studenome je, prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HICP), iznosila 4,3 posto dok je prosjek eurozone bio 2,2 posto. 'Liječnik, učitelj ili mladi vatrogasac teško si mogu priuštiti stan u Dubrovniku, Splitu ili Zadru', upozorava Krešić. 'Cijene su postale previsoke.'

Dodaje da nekoliko općina, uključujući dubrovačku, planira gradnju novih stambenih naselja za mlade obitelji na rubnim dijelovima grada. 'Ali kako će se osigurati da ti stanovi kasnije ne završe u turističkom najmu?' ističe.

Kao odgovor na ove izazove, Gradsko vijeće Dubrovnika ove godine ograničilo je broj turističkih apartmana u povijesnoj jezgri. Istodobno je dopušteno pristajanje najviše dvaju kruzera dnevno. Brodovi moraju ostati u luci najmanje osam sati, a oni s više od 4000 putnika najmanje 12 sati. Unutar zidina Staroga grada uvedeno je i ograničenje od 4000 istodobnih posjetitelja s kruzera, a ulaznice za gradske zidine mogu se rezervirati isključivo online.

Treba smanjiti 'brzi turizam'

Cilj je smanjiti takozvani brzi turizam, to da posjetitelji u nekoliko sati preplave grad bez značajnijeg doprinosa lokalnom gospodarstvu. Lokalne i državne vlasti pritom sve više naglašavaju kvalitetu umjesto kvantitete.

Glasnogovornik Ministarstva turizma u pisanom je odgovoru naveo da Dubrovnik jest najvidljiviji primjer posljedica nekontroliranog turizma, ali da se slični pritisci osjećaju i u drugim obalnim gradovima te na otocima tijekom ljetnog vrhunca sezone. Upravo zato su uvedene mjere na nacionalnoj razini.

Jedna od ključnih mjera usvojena je u siječnju 2025. godine, kada su izmjenama Zakona o hotelima i restoranima jasnije razdvojeni obiteljski smještaj i kratkoročni komercijalni najam. Prvi rezultati već su vidljivi: 'Na vrhuncu sezone 2025., 15. kolovoza, Hrvatska je prvi put zabilježila neto smanjenje od više od 2000 kreveta u privatnom smještaju u odnosu na prethodnu godinu.'

Cilj je produljiti turističku sezonu

Istodobno je cilj produljiti turističku sezonu izvan ljetnih mjeseci. Zemlju svake godine posjeti više od 21 milijun turista – više od pet puta više od broja stanovnika, što je proporcionalno više od 97 milijuna turista koje prima Španjolska.

Prema podacima turističkog sektora, u prvih šest mjeseci prošle godine prihodi od stranih gostiju porasli su gotovo šest posto u odnosu na godinu ranije, a u posljednjem desetljeću bilježe snažan kontinuiran rast.