Planovi ruske državne kompanije Rosatom, do kojih je došao Politico, pokazuju da bi proširenje tvornice Alabuga-Volokno u Tatarstanu do 2029. godine trebalo omogućiti proizvodnju dodatnih 500 tona visokokvalitetnih ugljičnih vlakana godišnje. Prema procjeni stručnjaka koju prenosi Politico, taj bi kapacitet mogao biti dovoljan za izradu još oko 28 tisuća borbenih dronova godišnje.

To bi predstavljalo povećanje proizvodnje takvih letjelica od oko 78 posto u odnosu na sadašnje kapacitete, prema procjeni Davida Albrighta iz Instituta za znanost i međunarodnu sigurnost. Ukrajina pak procjenjuje da Rusija trenutačno može godišnje proizvesti više od 36 tisuća dronova tipa Geran, razvijenih na temelju iranskih Šahida.

Tvornica u Tatarstanu dobiva novu liniju

Ruska vlada još je u svibnju odobrila plan za izgradnju nove proizvodne linije u kompleksu Alabuga-Volokno. Službeno je projekt opisan kao proširenje kapaciteta za proizvodnju kemijskih vlakana i niti, ali dokumenti do kojih je došao Politico pokazuju da bi se među glavnim proizvodima trebalo naći i ugljično vlakno namijenjeno zrakoplovnoj industriji.

Satelitske snimke između svibnja i srpnja pokazuju da se zemljište uz postojeću tvornicu priprema za gradnju novog pogona. David Albright, koji je također analizirao satelitske snimke lokacije, kaže da su temelji novog postrojenja već u pripremi.

Planirani rok završetka je 2027. godina, što prema Albrightu znači da će izgradnja morati napredovati vrlo brzo.

Alabuga-Volokno dio je Rosatomove divizije za napredne materijale UMATEX. I tvornica i njezina matična struktura pod sankcijama su Sjedinjenih Država, Velike Britanije i drugih zapadnih država.

Bez ovog materijala teško do velikog broja dronova

Ugljična vlakna važna su zato što omogućuju izradu snažnih, ali laganih konstrukcija. Upravo se takav materijal koristi u trupovima ruskih dronova dugog dometa.

'Bez ugljičnih vlakana ne mogu napraviti dron', rekao je Albright. Rusija, dodao je, 'ne može zamijeniti ugljična vlakna u dronu i zadržati njegovu malu težinu'.

Prema njegovoj procjeni, novi kapacitet tvornice mogao bi biti dovoljan za izradu konstrukcija za oko 28 tisuća dronova Šahida-136 godišnje. Ruski Geran-2 temelji se na dizajnu upravo tog iranskog modela.

Moskva pokušava povećati domaću proizvodnju ugljičnih vlakana i zbog smanjenja ovisnosti o uvozu. Dokumenti Rosatoma kao jedan od glavnih razloga za proširenje navode zamjenu uvoza proizvoda dvojne namjene te zadovoljavanje potreba strateških ruskih sektora, uključujući zrakoplovnu i obrambenu industriju.

Moskva želi proizvodnju što više držati pod kontrolom

Rusija istovremeno pokušava razviti širi domaći lanac proizvodnje bespilotnih sustava. Prema analizi američkog Centra za strateške i međunarodne studije, Moskva planira dosegnuti proizvodnju od oko 130 tisuća bespilotnih letjelica godišnje do 2030., a cilj bi se do 2035. trebao povećati na 350 tisuća.

Takva strategija nije usmjerena samo na povećanje broja gotovih dronova, nego i na osiguravanje domaće proizvodnje ključnih komponenti. Rusija nastoji lokalizirati proizvodnju trupova, motora, elektronike, navigacijskih sustava i drugih dijelova kako bi smanjila oslanjanje na strane dobavljače.

Alabuga je pritom jedan od ključnih centara ruskog programa proizvodnje dronova. Ondje se već proizvode velike količine bespilotnih letjelica tipa Geran, dok novo proširenje predstavlja dodatno ulaganje u infrastrukturu koja ih omogućuje.

Dronovi postaju sve važniji dio ruskih napada

Stručnjaci upozoravaju da Moskva sve više računa na masovne napade bespilotnim letjelicama kako bi opteretila ukrajinsku protuzračnu obranu i pogodila ciljeve duboko iza bojišnice.

'Dronovi omogućuju Moskvi pokretanje masovnih napada i pritisak na ciljeve duboko u Ukrajini na velikom broju lokacija, čime mogu zasititi obranu', rekla je Stacie Pettyjohn iz Centra za novu američku sigurnost. Dodala je da su postali 'vrlo učinkovito sredstvo prisile i ključni dio ruske kampanje dubinskih udara'.

Rusija pritom ne povećava samo broj letjelica nego mijenja i njihove sposobnosti. U novijim inačicama Gerana uvedeni su i mlazni motori, čime su dronovi brži i mogu napadati udaljenije ciljeve.

Strah da će se pritisak proširiti izvan Ukrajine

Ukrajinski stručnjaci smatraju da proširenje Alabuge nije samo problem za ukrajinsko bojište. Serhii Kuzan iz Ukrajinskog centra za sigurnost i suradnju upozorava da bi rast proizvodnje mogao imati šire posljedice.

'Proširenje Alabuge i povezanih poduzeća ne treba promatrati samo kao problem za ukrajinsku frontu, već kao dugoročni izazov sigurnosti cijele Europe', rekao je Kuzan.

Posebno upozorava na to da Rusija sve više koristi dronove i u operacijama koje se odvijaju na samom rubu otvorenog sukoba sa zapadnim državama.

'U ovoj fazi hibridna agresija Kremlja sve se više pomiče prema izravnoj eskalaciji, posebno kroz provođenje takozvanih aktivnosti ispod praga, usmjerenih na ispitivanje reakcije europskih zemalja', rekao je Kuzan.

Među primjerima navodi dokumentirane ulaske ruskih dronova u zračni prostor Poljske i Rumunjske te nedavni napad na putnički vlak u blizini poljske granice.

Kuzan smatra da bi upravo dronovi proizvedeni u Alabugi mogli postati važan alat budućih ruskih operacija u Europi.

'Vrlo je vjerojatno da će postati glavni instrument budućih kampanja Ruske Federacije u Europi', ističe.

Moskva i dalje tvrdi da je spremna pregovarati o završetku rata u Ukrajini, no istovremeno povećava industrijske kapacitete za proizvodnju oružja koje svakodnevno koristi u napadima. Američki analitičar Nicholas Fenton smatra da ta činjenica baca dodatnu sjenu na ruske diplomatske poruke.

'Rusi dobivaju zamah u zračnom ratu, nastavljaju razvijati te sustave i nastavljaju širiti proizvodnju. Postoji ozbiljna zabrinutost zbog onoga što bi moglo uslijediti', rekao je Fenton.