Roditelje je početak školske godine udario po džepu jer torba, bilježnice i školski pribor, ali i nova odjeća, dosta koštaju. I dok ti troškovi nastavljaju rasti, pri čemu Hrvatska nije izoliran slučaj, čini se da se smanjuje iznos novca koji se ulaže u obrazovanje.

Kako piše Euronews, udio BDP-a koji europske zemlje ulažu u obrazovanje – od predškolskog do visokog – sada u prosjeku iznosi 4,66 posto, što je, prema podacima Eurostata, najniža razina od 2013. godine.

U usporedbi sa zemljama Europske unije i onima izvan EU-a, Hrvatska je na samom dnu s izdvajanjima od 1,54 posto BDP-a za obrazovanje, a slijede je Rumunjska, Srbija i Turska. Euronews navodi da je između 2019. i 2022. godine Zagreb smanjio financiranje za 2,38 posto, što je najveći pad među svim zemljama.

S druge strane, Švedska prednjači s gotovo sedam posto izdvajanja, a slijede Finska i Danska.

Najveći udio javnog novca izdvaja se za osnovno i srednje obrazovanje, a najmanji udio namijenjen je predškolskom odgoju (11,4 posto ukupnog iznosa). Diljem Europe nude se potpore, no one se razlikuju. Naprimjer, Norveška i Danska pružaju najveću potporu u Europi, obje s iznosima većim od osam tisuća eura po djetetu godišnje tijekom srednjeg i visokog obrazovanja.

Na drugom kraju spektra nalaze se Grčka, Hrvatska i Češka nudeći najnižu potporu.

Velika većina financijske pomoći raspodjeljuje se kroz studentske potpore, kakve nudi i Hrvatska, međutim u Nizozemskoj, Švedskoj, Norveškoj i na Islandu ogroman broj njih dolazi u obliku studentskih zajmova, piše Euronews.