Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM) procjenjuje da će u osnovne škole ići oko 297.500 učenika, a u srednje škole približno 147.000 učenika.

Procjenjuje se da će oko 36.000 učenika krenuti u prvi razred osnovne škole. Ipak, taj broj je privremen, dok se podaci ažuriraju u sustavu e-matica do 30. rujna.

U srednjim školama, 39.330 učenika upisalo je prvi razred — što je otprilike 2.070 manje nego prošle godine, kada ih je bilo 41.400. Među njima, 11.100 ih je krenulo u gimnaziju, a 27.500 u strukovne škole. Dodatni upisni rok traje od 5. do 30. rujna i omogućuje upis u programe s raspoloživim mjestima.

Modularna nastava: projektni moduli umjesto predmeta

U strukovnim školama (osim u zdravstvenim programima) uvodi se modularna nastava. Umjesto tradicionalnih predmeta, nastava će se izvoditi kroz module — projektno orijentirane zadatke koje realiziraju nastavnici iz više područja, uz veći stupanj samostalnosti škola u organizaciji. Ocjenjivanje i radna satnica zaposlenika također će se mijenjati, osobito u općeobrazovnim predmetima poput povijesti, geografije, i Politike i gospodarstva, objavio je HRT.

Projektna nastava ima za cilj smanjiti nepovoljan položaj strukovnjaka na državnoj maturi. Prema Mislavu Balkoviću (HUP/Udruga poslodavaca u obrazovanju, rektor Sveučilišta Algebra), ranije su nastavni planovi bili zastarjeli i neusklađeni s industrijskim potrebama. Ovi su moduli rezultat zajedničkog rada više od 500 poslodavaca i oko 2.000 stručnjaka, prilagođeni tehnološkim zahtjevima i ključnim općeobrazovnim sadržajima za maturu.

Balković navodi: “147 je novih kurikuluma, preko 500 poslodavaca zajedno s oko 2000 drugih stručnjaka… Vjerujem da je ovo ogroman iskorak koji je korak u pravom smjeru.” Hrvatska radiotelevizija Dodaje da je od 2015. do danas zabilježeno 9.000 manje učenika koji upisuju fakultet, što pridonosi “praznim ili polupraznim kvotama”. Novim pristupom želi se postići da strukovnjaci i gimnazijalci imaju slične šanse pri državnoj maturi te pristup daljnjem obrazovanju.

Profesor dao konkretan primjer modularne nastave

Profesor Damir Čolig (Elektrostrojarska obrtnička škola, Zagreb), koji predaje već tri desetljeća, ističe: “Na rasporedu 1. razreda više nema predmete - nego module. Neke će predavati cijelu godinu, neke samo mjesec dana.”

Dodaje konkretan primjer izvođenja modula: “Skup ishoda učenja 'Zaštita na radu' ide u 9. mjesecu... predajem u 5 razreda, sa svakim 25 sati... razred se dijeli na grupe...”. Prepoznaje izazov ocjenjivanja učenika koji izostanu iz nekog modula te navodi: “Vidjet ćemo kako će biti, bolest se tolerira, a bit će i nekih nadoknada vjerojatno.”

Školski kalendar i praznici

• Prvo polugodište: od danas do 23. prosinca 2025.
• Zimski odmor: 24. prosinca 2025. – 9. siječnja 2026. Nastava se nastavlja 12. siječnja 2026.
• Drugo polugodište: 12. siječnja – 12. lipnja 2026.
• Završni razredi srednjih škola završit će ranije — 22. svibnja 2026.
• Proljetni odmor: 30. ožujka – 6. travnja 2026. Nastava se nastavlja 7. travnja 2026.
• Ljetni odmor kreće 15. lipnja 2026., nakon završetka nastavne godine 12. lipnja 2026.

Državni blagdani unutar školske godine

• Svi sveti – 1. studenoga 2025.
• Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata – 18. studenoga 2025.
• Božić i Sveti Stjepan – 25. i 26. prosinca 2025.
• Nova godina – 1. siječnja 2026.
• Sveta tri kralja – 6. siječnja 2026.
• Uskrs i Uskrsni ponedjeljak – 5. i 6. travnja 2026.
• Praznik rada – 1. svibnja 2026.pix
• Dan državnosti – 30. svibnja 2026.
• Tijelovo – 4. lipnja 2026.

Akcija policije 'Poštujte naše znakove'

S početkom nove školske godine policija tradicionalno pokreće niz aktivnosti u sklopu akcije “Poštujte naše znakove” kojom želi povećati sigurnost djece u prometu u vrijeme kada statistike ukazuju na porast smrtno stradalih na cestama.

Tijekom rujna svakodnevno će se nadzirati prilazi školama, kontrolirati brzina kretanja i parkiranje, a policajci će omogućit djeci siguran prijelaz preko kolnika. U razredima će održavati i edukacije o prometnoj sigurnosti te dijeliti reflektirajuće materijale, a roditeljima na sastancima prenositi ključne poruke o pravilnom prijevozu djece.

U prometu će se naći i 40 tisuća novih prvašića – kao pješaci na putu do škole ili kao putnici u automobilima svojih roditelja.

U akciju će se uključiti i prometne jedinice mladeži te školske prometne jedinice, dok će policija zajedno s inspekcijom cestovnog prometa provoditi nadzor nad autobusima kojima se organizirano prevoze učenici.

U deset godina na cesti poginulo 69 djece

U posljednjih deset godina na hrvatskim je prometnicama poginulo 69 djece, a ozlijeđeno njih 8.582. Posebno zabrinjava podatak da sada djeca mnogo češće stradavaju kao putnici u vozilima nego kao pješaci.

Nerijetko ih roditelji prevoze nevezane, na prednjem sjedalu ili u neadekvatnim sjedalica, a ponekad i na motociklima ili četverociklima, što je zakonom zabranjeno.

Zabrinjavajući su i podaci da je do kraja kolovoza ove godine broj poginule djece veći za 60 posto nego lani – osmero u odnosu na petero.

Teže je ozlijeđeno 107 djece, što je 9,2 posto više nego 2024., dok je broj lakše ozlijeđene djece porastao za 0,9 posto. Više od polovice mališana strada kao putnici u automobilima i to upravo onima svojih roditelja.

Policija naglašava da su djeca posebno ranjiva zbog nižeg rasta, ograničenog vidnog polja, nedovoljno razvijenog osjećaja za procjenu opasnosti te impulzivnog ponašanja.

Upravo zato sigurnost djece ne smije ovisiti samo o represivnim mjerama policije, već prije svega o odgovornosti roditelja i vozača, poručuju iz policije.