Sudeći prema aktivnostima u arktičkom krugu, Rusija se priprema za novo testiranje svog nuklearnog krstarećeg projektila Burevestnika. No, dosadašnjih desetak testiranja nije bilo pretjerano uspješno
Kako se čini, Rusija se priprema za novo testiranje Burevestnika, svoje krstareće rakete na nuklearni pogon. Na to upućuju satelitske snimke, pojačana aktivnost na poligonu Pankovo, koji se nalazi u području Nove Zemlje, ali i aktivnosti Zapada.
Naime, američko ratno zrakoplovstvo rasporedilo je svoj posebni namjenski zrakoplov WC-135R Constant Phoenix, čija je svrha detekcija radioaktivnih čestica u atmosferi. Letjelica je poletjela iz baze RAF-a u britanskom Mildenhallu te je iznad Barentsovog mora proveo 14 sati, piše Mirror.
vezane vijesti
Neodređeno vrijeme krstarenja
Rusija je od listopada 2023. provela barem 13 testiranja Burevestnika, procjenjuju američki obavještajci. U ranijem razdoblju proveden je otprilike jednak broj testiranja. Nijedno testiranje nije bilo sasvim uspješno. Najdulji let je trajao dvije minute, pri čemu je raketa prešla 35 kilometara. Testiranje 2019. je završilo tragično jer je pri izvlačenju iz Barentsova mora raketa eksplodirala i pritom ubila sedam osoba. Nuklearni oblak se tad proširio i do Skandinavije.
Američki dužnosnici su još prije pet godina upozorili Rusiju da prestane s testiranjima, upravo zbog mogućnosti širenja radijacije. Burevestnik, za razliku od konvencionalnih krstarećih projektila, pokreće nuklearni reaktor, zbog čega ga na Zapadu pojedini stručnjaci nazivaju 'leteći Černobil'.
No, nuklearni pogon trebao je omogućiti Burevestniku 'gotovo neodređeno vrijeme krstarenja', prema riječima stručnjaka, što bi značilo da bi Rusija njome mogla napasti bilo koju točku na Zemlji.
Prednosti i mane
Uz to, raketa je opremljena inercijalnom navigacijom, što znači da se oslanja na mjerenje duljine leta, brzine i smjera pomoću žiroskopa i akcelerometara. No, kako je to mehanički suatav, postoji opasnost da će on u nekom trenutku prestati pokazivati točne podatke, kao kad sat počne 'kasniti', zbog čega bi moglo doći do skretanja s kursa ili promašaja mete.
Nuklearni pogon je ugrađen u ovaj krstareći projektil iz još jednog razloga. Ako projektil s mlaznim pogonom leti više, potrošit će manje goriva, jer je zrak rjeđi, ali će ga radari lakše otkriti. Kod nuklearnog pogona tog kompromisa nema, jer mu je potrošnja jednaka na svim visinama.
Uz to, krstareće rakete nisu nevidljive, samo ih je teže pratiti zbog slabijeg toplinskog otiska tijekom leta. Za Ruse ta prednost nestaje što je Burevestnik dulje u zraku. Stoga bi stavljanje rakete u stanje pripravnosti dalo snagama NATO-a više vremena za njegovo otkrivanje i presretanje.
