Prije dva mjeseca ostao je bez angažmana kao savjetnik predsjednika Ive Josipovića zbog toga što je u časopisu Politička misao Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu ustvrdio da je referendum o hrvatskoj nezavisnosti u svibnju 1991. bio 'vrlo neliberalan' te da nije održan u slobodnim okolnostima, a sada je Dejan Jović napisao još jedan provokativan tekst za ovaj časopis
'U zemljama bivše Jugoslavije nikad nije bilo takvog nezadovoljstva socijalizmom i Jugoslavijom da bi to nezadovoljstvo zaprijetilo opstanku bilo socijalizma bilo Jugoslavije. Potonuće i socijalizma i Jugoslavije kod nas je bilo stvar političara i političkih projekata, među kojima je onaj koji se oslanjao na ideju 'odumiranja države' imao najveću ulogu. Čak i kad su mobilizirali 'narod', njime su u svakom trenutku uspješno manipulirali – i nikad se nije dogodilo da bi se narod doista spontano i sam od sebe okrenuo protiv vlasti. Bio je usmjeravan prema onim dijelovima vladajuće elite s kojima su zaratili oni koji su ih usmjeravali.'
Navedeni ulomak dio je teksta '1989: godina koja nam se nije dogodila', a u časopisu Politička misao objavio ga je Dejan Jović, profesor međunarodne politike na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i donedavno savjetnik predsjednika Ive Josipovića, piše Novi list.
Autor članka napominje da je 'nastanak mnogih novih država iznenadio čak i njihove građane', a slično se, ističe, 'dogodilo i jugoslavenskim narodima, za koje Sergej Flere u svom kratkom članku na portalu Političke misli tvrdi da čak ni 1990. nisu htjeli nezavisnost, nego neku vrstu konfederacije ili 'asimetrične federacije' – svi osim Slovenaca i Kosovara (Albanaca)'.
'Izašli su iz Jugoslavije da bi odmah potom počeli tvrditi da su premali i da sami ne mogu. I doista, neposredno nakon osamostaljivanja glavne postjugoslavenske države su se također raspale, na sličan način na koji se to dogodilo i samoj Jugoslaviji: po liniji etničkih podjela. Često se naime zaboravlja da proces raspada Jugoslavije nije bio samo raspad te federacije, nego se 'spustio' do samog dna društvene strukture. Raspale su se multietničke republike (s djelomičnom iznimkom Makedonije, u kojoj se nije dogodio sukob, ali se društvo podijelilo na Makedonce i Albance), od kojih su to najdramatičnije osjetile Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Srbija te Kosovo. Hrvatska je bila 'raspadnuta' sve do Erdutskog sporazuma, odnosno njegove implementacije u drugom dijelu 1990-ih.' Kao velik problem Jović ističe i činjenicu da nam se '1991. neprekidno vraća, prijeteći nam novim ratovima, novim isključivostima i novim ekstremizmima'.
Cijeli članak pročitajte OVDJE.
