uloga znanstvenika

Rudan se osvrnuo na optužbe da je zagovarao radikalan 'lockdown', komentirao i situaciju s koronom: Vjerojatno ćemo imati neki valić ili veći val južnoafričkog soja

  • Autor: I. Ba.
  • Zadnja izmjena 23.04.2021 10:09
  • Objavljeno 23.04.2021 u 08:13
Igor Rudan

Igor Rudan

Izvor: Pixsell / Autor: Emica Elvedji/PIXSELL

Kao svaki znanstveni savjetnik, nudio sam scenarij. Znači nikad nisam ništa zagovarao, ja sam samo objašnjavao – ljudi, možda nas čeka to, možda to... Vratite se na moje kolumne i vidjet ćete da uvijek postoji četiri, pet scenarija. To i jest uloga znanstvenog savjetnika da kaže - u ovo možda vjerujem više, a u ovo manje', objašnjava znanstvenik Igor Rudan kada se osvrne godinu unatrag na to je li u nekim svojim iznesenim stavovima bio previše rigorozan

Znanstvenik Igor Rudan ne osjeća se pogođeno ni uvrijeđeno kada je riječ o govoru mržnje kojemu je izložen sa svojim kolegama. Gostujući u RTL Direktu, rekao je da je jako puno radio u Africi, Južnoj Americi i jugoistočnoj Aziji te su tražili neke društvene promjene kako bi se pomoglo javnom zdravstvu.

'Uvijek nekoga time, ili ako ga ne ugrožavate, barem će se onda osjetiti ugrožen, počet će vam na neki način podmetati razne stvari. Imao sam to iskustvo, međutim kolege koji pretežno rade u laboratorijskim uvjetima, oni nisu. Tako da su možda malo više zatečeni. Mene to nije iznenadilo', rekao je Igor Rudan, znanstvenik koji radi na Sveučilištu u engleskom Edinburghu.

Ističe da neki prate ono što pišu znanstvenici, drže se jednog ili više njih, a da znanstvenici moraju govoriti ono što je znanstvena istina.

'Ne možemo govoriti ništa drugo, a na početku puno toga nije bilo jasno. Znanost napreduje tako da postavi niz hipoteza i onda skuplja informacije te malo-pomalo neke hipoteze postaju jasnije, a neke manje, i otpadaju. Tako znanost funkcionira. Međutim to nije bilo kompatibilno s medijima, jer mediji su odmah htjeli sve odgovore, a s druge strane treba vremena. Zanimljiva je znanost jer je sve više konsolidirana kako vrijeme odmiče. Sve smo više slični u onome što govorimo i sve se više slažemo. Međutim zbog tih nejasnoća na početku neki ljudi su se okrenuli alternativnim istinama', nastavlja ovaj znanstvenik.

Rudan je, između ostaloga, rekao kako je na redu za cijepljenje, ali je prebolio Covid pa čeka da prođe malo vremena.

'Mogao sam i gore proći. Neću se žaliti', odgovorio je na upit kako je prebolio Covid.

Rudan objašnjava da je situacija s pandemijom jedna od najkompliciranijih s kojima su se mediji morali nositi.

'Toliko je tu hipoteza, stalno novih momenata i stalno izviru neke nove priče. Cjepivo bi načelno, da se virus nije mijenjao, da nije mutirao, sada kad smo cijepili 70 posto svjetske populacije, bilo rješenje. Iako čak ni tada ne bismo znali bi li virus skočio na neke životinje. Možda bi se našao neki drugi rezervoar pa bi u njima slobodno mutirao, pa se vratio. Zanimljivo je, već imamo dovoljan broj kritičnih slučajeva, da su se ti sojevi počeli događati i oni mogu biti opasni na tri načina. Da se puno brže šire nego prije, to je britanski soj, ali on je osjetljiv na cjepiva. Njega ćemo se riješiti. Dok se on brzo širi, on drži ove ostale podređenima. Kad se njega riješimo cjepivom, iskočit će nam neki novi problem. Ta dva problema mogu biti da je ubojitiji, čega zasad imamo naznake kod britanskog soja, ili da je rezistentan na ljudski imunitet. Ti nas najviše brinu', objašnjava Rudan što ga zabrinjava u pandemiji.

Napominje kako je južnoafrički soj već ušao u Hrvatsku.

'S obzirom na to da cjepivo AstraZenece nije baš efikasno protiv tog južnoafričkog soja, a puno smo cijepili AstraZenecom, mi ćemo vjerojatno imati neki valić ili veći val južnoafričkog soja s vremenom', kaže.

Žao mu je što na zadnja dva Znanstvena savjeta nije mogao doći jer je imao drugih obaveza.

'Hrvatska je već vidjela što znači preventivno djelovati, imati povjerenja u to za što su epidemiolozi školovani, a to je da prepoznaju u nizu podataka potrebu da se preventivno reagira tako da nemate veliki val', govori Rudan.

  • +15
  • +12

Koronavirus u Europi

Izvor: Profimedia / Autor: Alberto PIZZOLI / AFP / Profimedia

Je li sve trebalo biti rigoroznije ili je u redu to da budu otvoreni kafići, restorani, terase, kao što su sada?

'Sve ovisi o tome što je nekoj državi prioritet. Neprekidno, gotovo od početka pandemije, znam što se događa u svih 200 zemalja jer imam suradnike', odgovara Rudan na upit.

Bilo je puno kritika švedskog modela. Oni su više-manje nastavili normalno živjeti, nisu imali maske, imali su škole. Na kraju je ispalo da imaju jednu od najnižih stopa mortaliteta u Europi. Znači li to da je Andres Tegnell heroj, a ne zločinac, pitali su Rudana u RTL Direktu.

'Ali ništa od toga, nažalost, nije točno. To su neke legende koje su se širile kako bi se pokazalo da postoji neki alternativni pristup. Postoji opća liberalizacija svega, vidjeli smo to u nekim američkim državama i nekim afričkim pa pustite vidjeti što će se dogoditi. Ali jako je komplicirano ono što je bilo u Švedskoj. Nije da oni nisu imali mjere, oni su itekako imali nekih mjera. Nije da je Tegnell pogriješio u tome da je on želio napraviti drugačije u Švedskoj jer Švedska ima fantastičan epidemiološki kontekst. Tamo imate 40 posto ljudi u single-household, znači jednu osobu u kućanstvu. Oni se kulturološki drže distance, ne grupiraju se. Imaju ogromnu populaciju od milijun ljudi koji su najaktivniji, a to su mladi ljudi, oni koji se najviše šire su imigranti u Švedskoj. On je znao da ima dobitnički epidemiološki kontekst i da si može dozvoliti puno više slobode nego što si to mogu dozvoliti europske zemlje', kaže Rudan, između ostaloga, opisujući situaciju u Švedskoj, ističući kako je 'Tegnell imao sreće'.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!