Iran i SAD još nisu ni blizu konačnog dogovora o miru. Pregovori se vode paralelno s prijetnjama i pokušajima da se kontrolira prolaz Hormuški tjesnacem.

S druge strane, Rusi su započeli nove žestoke napade na Ukrajinu. Već su lansirali raketu Orešnik, ali i upozorili strane državljane i diplomate da napuste Kijev.

Sve to ostavlja posljedice, poglavito na ekonomskom planu. Profesor ekonomije na Fakultetu političkih znanosti, Kristijan Kotarski, u HRT-ovoj emisiji Otvoreno istaknuo je da bi globalni gospodarski rast ove godine, zbog geopolitičkih okolnosti, prema procjeni MMF-a, mogao usporiti za 0,3 posto.

Novi tjedan rata - veća šteta gospodarstvu

Naglasio je i da svaki novi tjedan sukoba nanosi ozbiljnu štetu globalnom gospodarstvu, ponajprije zbog manjka nafte i plina.

"Riječ je o oko 15 milijuna barela dnevne potrošnje koja trenutačno nedostaje svjetskom tržištu, rekao je Kotarski upozorivši da se kraj sukoba ne nazire.

Naime, Iran ima još aduta koji bi mogli naštetiti SAD-u, Izraelu i drugim saveznicima. S time se slaže i Marinko Ogorec, vojni analitičar s Veleučilišta Velika Gorica, koji je uvjeren da Iran popunjava svoj arsenal i očekuje daljnje naoružavanje.

Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman" smatra da u Iranu postoji nekoliko struja. Dok se pregovarači slažu sa svime što želi SAD, Iranska revolucionarna garda je protiv.

"Jedino je pitanje, a i znamo da predsjednik SAD-a Donald Trump nije baš strpljiv, za čime će posegnuti kako bi prisilio Iran da ponovno krene u dogovore", zapitao se Akrap.

Izazivanje pomutnje

Trumpova nestrpljivost, ustvrdio je Ogorec, mogla bi dovesti do ponovnog zatvaranja Hormuškog tjesnaca, a posljedično i svega što smo vidjeli u proteklih nekoliko mjeseci. No, Akrap ocjenjuje da Iran nema mogućnosti zadržati kontrolu i naplaćivati naknade u Hormuškom tjesnacu.

"Svaka iznimka koja bi Iranu dala pravo na takav tjesnac u budućnosti otvara brojna otvorena pitanja oko kontrole nekih drugih tjesnaca u svijetu koja bi izazvala ogromnu pometnju u međunarodnom globalnom trgovačkom prometu i to bi sasvim sigurno izazvalo dalekosežne gospodarske, financijske i društvene posljedice", ustvrdio je Akrap.

Stoga ne čudi da su pobjednici u ovom sukobu, barem ekonomski gledano Kina i Rusija, a gubitnici SAD, EU, Japan te zemlje jugoistočne Azije koje ovise o uvozu energenata.

Rusiji je gotovo udvostručenje cijena barela nafte olakšalo financiranje ratne mašinerije, čemu je pomoglo i djelomično američko ublažavanje sankcija Rusiji, dok je Kina profitirala na rastu poreažnje za solarnim i vjetroelektranama.

"Ono što Amerika definitivno gubi sa svakim tjednom zatvorenog prometa kroz Hormuški tjesnac je kredibilitet kao vojna sila, kao sigurnosni partner, kao neko tko može konkretno spriječiti takve scenarije", rekao je Kotarski.

Stvaranje pritiska

U takvim okolnostima, stvaraju se i brojni ekonomski pritisci. Inflacija zbog poremećene opskrbe naftom ne podiže samo cijene drugih proizvoda i usluga, već dovodi i do rasta kamatnih stopa, što poskupljuje servisiranje rastućeg javnog duga, poglavito u Americi, koja već izdvaja više od bilijun dolara samo na kamate na dug, što je više od njihovog vojnog proračuna.

Stoga SAD, smatra Kotarski, može birati između završetka sukoba pod nepovoljnijim uvjetima ili eskalacije koja bi zahtijevala veliko vojno angažiranje, pri čemu Iran vjeruje da ima dovoljno prostora za pritisak.

Radikalizacija na istoku Europe

Što se, pak, sukoba Rusije i Ukrajine tiče, Ogorec je rekao da je sustav Orešnik predragocjen da bi se njime gađale zgrade i škole, tako da postoji mogućnost da su Rusi zadali ozbiljan udarac Ukrajini. S druge strane, podsjeća da nuklearne bojeve glave može nositi i sustav Iskander, koji se redovito koristi u ovom ratu.

Ipak, prijetnje ne prestaju stizati iz Moskve. "Ako dođe do radikalizacije i napadanja tih ciljeva koje Moskva spominje, to znači da će i Kijev imati pravo odgovoriti na isti način. A to onda znači da nije nemoguće da ukrajinski dronovi slete i na Crveni trg, odnosno u Kremlj. Prema tome, to je jedna radikalizacija koja praktički pokazuje batinu koja ima dva kraja. Bitnu ulogu u tome, i to je ono bitno reći, pogotovo što se u javnosti to vrlo često ignorira, veliku ulogu u tome imali su lovci F-16 zahvaljujući dodatnim donacijama streljiva koje su došla iz Nizozemske i Danske i posebno SAD-a. Prema tome, SAD i dalje djeluju. I ono što je bitno reći", naglasio je Akrap.

.