Kako piše britanski Telegraph, čak pet država članica blokiralo je prijedlog glavnog tajnika NATO-a Mark Rutte prema kojem bi saveznice izdvajale najmanje 0,25 posto svog BDP-a za vojnu pomoć Kijevu.

Rutte je ovoga tjedna priznao da njegov plan nema dovoljnu potporu među članicama, iako nije javno otkrio koje su zemlje bile protiv. Sada je otkriveno da su prijedlog zaustavile Velika Britanija, Francuska, Španjolska, Italija i Kanada.

NATO bez konsenzusa oko pomoći Ukrajini

Prema informacijama iz NATO-a, najmanje sedam država članica podržalo je ideju obveznog izdvajanja za Ukrajinu, a neke od njih već sada troše više od predloženih 0,25 posto BDP-a na vojnu pomoć.

No, u NATO-u se sve ključne odluke donose jednoglasno, što znači da je protivljenje nekoliko velikih članica bilo dovoljno da se plan blokira.

Jedan izvor iz Saveza rekao je za Telegraph da pojedine zemlje 'nisu baš oduševljene tom idejom', navodeći pritom London, Pariz, Madrid, Rim i Ottawu kao glavne protivnike prijedloga.

Novi pritisak na Veliku Britaniju

Odbijanje prijedloga dodatno je pojačalo kritike na račun britanske vlade, koja se posljednjih dana našla pod povećalom zbog ublažavanja dijela sankcija povezanih s ruskom naftom i plinom.

Britanski ministri, suočeni s energetskim problemima izazvanima krizom na Bliskom istoku, odobrili su privremena izuzeća za kupnju mlaznog goriva i dizela proizvedenih iz ruske sirove nafte u trećim državama. Taj je potez izazvao nezadovoljstvo u Kijevu i među dijelom saveznika.

Ipak, London i dalje ostaje među najvećim pojedinačnim donatorima vojne pomoći Ukrajini. Vlada premijera Keira Starmera obećala je najmanje tri milijarde funti godišnje pomoći, što iznosi oko 0,1 posto britanskog BDP-a.

Manje države izdvajaju više

Najveći dio kritika usmjeren je prema Francuskoj, Španjolskoj, Italiji i Kanadi, koje se već dulje optužuje da ne izdvajaju dovoljno za pomoć Ukrajini u odnosu na veličinu svojih gospodarstava.

Podaci Instituta Kiel pokazuju da su neke manje članice NATO-a, poput Nizozemske, Poljske te nordijskih i baltičkih država, već dosegnule ili premašile prag od 0,25 posto BDP-a.

Rutte je i sam upozorio da pomoć Ukrajini 'nije ravnomjerno raspoređena unutar NATO-a' te poručio da mnoge zemlje i dalje ne izdvajaju dovoljno.

Europa pod pritiskom zbog Trumpa

Rasprava o većem europskom financiranju pomoći Ukrajini dodatno je intenzivirana nakon povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću. Američki predsjednik više je puta kritizirao europske saveznike zbog, kako tvrdi, prevelikog oslanjanja na SAD.

Washington je u međuvremenu zaustavio nove velike pakete besplatne vojne pomoći Ukrajini te se okrenuo modelu prodaje američkog oružja, koje bi financirali europski partneri.

Uoči sastanka NATO-a u Švedskoj, švedski premijer Ulf Kristersson otvoreno je pozvao saveznike da povećaju financijsku pomoć Kijevu.

'Rekao bih da bi bilo dobro da više zemalja, koje vrlo glasno govore o podršci Ukrajini, to pokažu i konkretnim novcem', poručio je Kristersson.