Preko 50 sadašnjih i bivših zapadnih dužnosnika, vojnih časnika, diplomata i stručnjaka za obranu bili su kontaktirani od strane Reutersa koji je u svojoj velikoj analizi NATO-a i odnosa europskih država prema tom vojnom savezu obišao i NATO-ove baze u Rumunjskoj i Estoniji.

Ukratko, grupa autora tog medija je zaključila da savez nije pred raspadom, ali je svakako pod pritiskom zbog politika administracije Donalda Trumpa. Europske države sve više sumnjaju u američku pouzdanost. Najviše ih brine šestomjesečna revizija američkih trupa u Europi.

Ta revizija bi mogla dovesti do povlačenja 25 tisuća američkih vojnika, a trenutno ih je, ovisno o rotacijama i vojnim vježbama preko 81 tisuća. U sklopu revizije, Pentagon je europskim saveznicima poslao 57 pitanja uključujući i ono o jasnoj podršci američkoj vanjskoj politici.

SAD ipak ostaje ključni saveznik

Dok se rezultati revizije čekaju, osam saveznika: Poljska, Danska, Kanada, Španjolska, Norveška, Turska, Francuska i Njemačku istražuju kako smanjiti ovisnost o oružju, tehnologiji te obrambenim tvrtkama američkog podrijetla. Ipak, za razvoj takvih kapaciteta su potrebne godine.

S druge strane, spomenuta Njemačka i Španjolska, kao i Portugal te Norveška na Reutersove upite ističu da je NATO ujedinjen, a Norveška je čak navela SAD kao svojeg najvažnijeg saveznika. Tako da se ovaj savez zasad, zaključuju u Reutersu, ne raspada, ali unutarnji odnosi se mijenjaju.

Problem je i učinkovitost članka 5. o kolektivnoj obrani jer, kako sugovornici ističu, nije dovoljno da on samo postoji na papiru. Ključno je da Rusija i drugi potencijalni protivnici budu uvjereni da će SAD braniti europske saveznike u slučaju napada.