Ovogodišnji svibanj donio je rijetko viđenu kombinaciju hladnih i vrlo toplih razdoblja. Tijekom prva tri tjedna srednja temperatura zraka u većini krajeva bila je niža od uobičajene, dok je posljednjih desetak dana mjeseca bilo osjetno toplije od prosjeka, ponegdje i iznimno, sumirao je Zoran Vakula u svojoj analizi za HRT.

Na brojnim postajama DHMZ-a zabilježeni su dnevni temperaturni rekordi za svibanj, a u Imotskom, Pargu kraj Čabra, Rabu, Sinju i Omišlju dva uzastopna dana bila su rekordno topla za taj mjesec. U Rijeci je 24. svibnja izmjeren 31,4 °C, što je najviša temperatura ikad zabilježena tako rano tijekom godine.

Zbog snažnog zatopljenja krajem mjeseca prosječna svibanjska temperatura u većini Hrvatske završila je iznad višegodišnjeg prosjeka. U Splitu je ovo bio 15. najtopliji svibanj otkako postoje mjerenja, u Rijeci i Zagrebu 14., a u Dubrovniku sedmi najtopliji.

Količina oborine bila je vrlo neujednačena. Dok su Šibenik, Komiža i posebno Dubrovnik imali manjak kiše, u Poreču, Rijeci, Varaždinu i Zagrebu zabilježen je višak. Osim toga, tijekom mjeseca bilo je i snijega.

Proljeće među toplijima u povijesti

Nakon toplog ožujka i travnja, pri čemu je na Jadranu i uz njega travanj uglavnom bio vrlo topao, i srednja proljetna temperatura zraka bila je viša od prosjeka u cijeloj zemlji, navodi Vakula.

U Zagrebu je ovo bilo šesto najtoplije proljeće od početka mjerenja u Maksimiru. U Splitu je razdoblje od 1. ožujka do 31. svibnja peto najtoplije u povijesti, u Dubrovniku treće, a u Rijeci drugo najtoplije, odmah iza rekordne 2007. godine.

Istodobno su Rijeka, Split i Dubrovnik među gradovima s najmanje proljetnih oborina. Rijeka zauzima sedmo mjesto na ljestvici najsušnijih proljeća, dok su Split i Dubrovnik treći. Za razliku od njih, Zagreb nije imao manjak oborine; ovogodišnje proljeće ondje je 27. najkišovitije među 78 promatranih godina.

Od početka godine toplije i kišovitije od prosjeka

U Zagrebu je količina oborine od siječnja do svibnja među 13 najvećih otkad postoje mjerenja. Većina hrvatskih krajeva bilježi manji višak oborine, ponajprije zahvaljujući siječnju i veljači.

Odstupanje temperature još je izraženije. U razdoblju od 1. siječnja do 31. svibnja srednja temperatura zraka bila je deveta najviša u Osijeku, peta u Zagrebu, četvrta u Gospiću i Rijeci, treća u Splitu, dok je u Dubrovniku toplijih prvih pet mjeseci zabilježeno samo tijekom rekordno tople 2024. godine.

Ljeto vjerojatno toplije od prosjeka

Prema sezonskoj prognozi DHMZ-a, velika je vjerojatnost da će sva tri ljetna mjeseca biti toplija od prosjeka, pri čemu bi najveće pozitivno odstupanje moglo biti u srpnju.

Stručnjaci upozoravaju da se na sezonskoj razini ne mogu predvidjeti trajanje, učestalost ni rasprostranjenost toplinskih valova, premda je izgledno da će ih tijekom ljeta biti. Mogući su i kratkotrajni prodori hladnijeg zraka te razdoblja s temperaturama oko ili ispod prosjeka za ljetne mjesece.

Prognoze oborine znatno su nepouzdanije od temperaturnih, upozorava Vakula. Ipak, za veći dio zemlje tijekom ljeta očekuje se ukupno manje oborine od višegodišnjeg prosjeka, uz umjerenu vjerojatnost ostvarenja takvog scenarija. Najizraženiji manjak kiše moguć je u srpnju, dok za lipanj postoje naznake količina oborine bližih prosjeku, ponegdje i većih.

I jesen bi mogla biti topla od prosjeka

Zbog pljuskovitog karaktera ljetnih oborina očekuje se velika prostorna neujednačenost. Ponegdje bi u kratkom razdoblju mogla pasti količina kiše usporediva s tjednim ili mjesečnim prosjekom, dok bi drugi krajevi bez značajnije oborine mogli ostati i nekoliko tjedana. Za takve pojave, osobito grmljavinska nevremena, DHMZ preporučuje praćenje kratkoročnih prognoza i upozorenja.

Ni najnovije dugoročne prognoze za jesen zasad ne daju mnogo razloga za optimizam onima koji priželjkuju dugotrajnije hladnije razdoblje.