EUROPA NA RASKRŠĆU

Pusić: Bankovna unija dio je revolucionarnog pomaka

13.09.2012 u 13:25

Bionic
Reading

Predlažući uvođenje jedinstvenog mehanizma za nadzor svih banaka u eurozoni, Europska komisija napravila je prvi korak prema uspostavi bankovne unije koja je - uz fiskalnu uniju te jačanje ekonomske i političke unije - jedan od četiri stupa dugoročne strategije za rješavanje krize. Dok Bruxelles naviješta pretvaranje EU u federaciju nacionalnih država, guverner HNB-a Boris Vujčić navija za što skoriji prelazak na euro zbog uklanjanja tečajnog rizika. Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, koja smatra da se Hrvatska ne treba žuriti u eurozonu, komentirajući posljednja zbivanja u Europi upozorava na problem odlučivanja

Ministrica Pusić konstatira da je ideja o federaciji koju je iznio predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso konzistentna s izvješćem koje je u lipnju, na sastanku u Luksemburgu, iznio predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy. U tom izvješću, koje su zajednički napravili predsjednik Van Rompuy, predsjednik Barroso, šef Europske središnje banke Mario Draghi te šef euroskupine Jean-Claude Juncker, predviđa se puno čvršća financijska, fiskalna, ekonomska i politička integracija.

Šefica diplomacije podsjeća da je već tada ustvrdila da je to vrlo značajan, gotovo revolucionaran dokument, o kojem je prije koju godinu bilo nezamislivo raspravljati u europskim institucijama. Osim toga, Barrosov prijedlog konzistentan je i sa stavom da ekonomske povezanosti zemalja koje imaju europsku valutu nema bez veće političke povezanosti.

'Položaj Europe i pojedinih njenih država u svjetskom poretku u ovom trenutku ne odgovara snazi njenog gospodarstva, već njene političke važnosti. Naime, članice eurozone su najbogatije zemlje, međutim na globalnoj razini nemaju takvu političku snagu jer postoji problem u odlučivanju, za razliku od SAD-a, a o Kini da se i ne govori. Promatrajući globalno, Europa je najzanimljivija od svih tržišta', ustvrdila je ministrica Pusić.

Prema njezinom viđenju, pitanje jačeg političkog povezivanja, odnosno federacije, pitanje je velike i teške odluke za Europu. S tom će se odlukom ići postupno, zasigurno ne po principu od danas na sutra, a odustajanje od toga je vrlo vjerojatno i odustajanje od europskog projekta. Okretanje natrag je i okretanje od Europske unije, smatra Vesna Pusić.

'Odustajanje od funkcioniranja eurozone prije deset godina ne bi značilo odustajanje od Europske unije, ali danas – da. Kada bi u ovom trenutku 17 članica odustalo, tada više ne bi bilo Europe', zaključuje ministrica Pusić, uz napomenu da se na ovoj točki, bez obzira što se ona primarno odnosi na članiceeurozone, mora imati na umu to da i druge članice EU-a imaju istuperspektivu i obaveze.

Jandroković: Ne trebamo žuriti s eurom

Bivši šef diplomacije Gordan Jandroković, aktualni član predsjedništva HDZ-a i potpredsjednik saborskog Odbora za europske integracije, kaže da je s obzirom na postojeće okolnosti i sve težu situaciju u samoj Europi očito da će proces jačanja integriranja zemalja članica EU-a 'biti nešto što će se dogoditi u idućem razdoblju'. No kakva će ta integracija biti, koliko snažna, pitanje je o kojem će razgovarati same zemlje članice; rasplet situacije u EU ovisi o njihovom dogovoru, pri čemu će tempo diktirati najsnažnije zemlje. Konačni rezultat, napominje Jandroković, u ovom trenutku nije moguće sa sigurnošću predvidjeti.

On smatra da Hrvatska treba pozorno pratiti ono što se događa i zauzeti poziciju koja će na najbolji mogući način štititi hrvatske nacionalne interese. S obzirom da tek postaje članica, Hrvatska treba što bolje i kvalitetnije koristiti postojeću strukturu, povlačiti što je moguće više sredstava iz pristupnih fondova, pripremati se za što kvalitetnije sudjelovanje u donošenju političkih odluka i pratiti rasprave vezane uz snažnije integriranje bankarskog sektora i poziciju eura.

'Dakle ne trebamo žuriti s uvođenjem eura jer nam je svakako potrebno određeno vrijeme da bismo uopće mogli zadovoljiti uvjete za pristupanje monetarnoj uniji. Mudrije je čekati ishod razgovora koji će se voditi unutar EU-a i prilagoditi stajalište našim kratkoročnim, ali i dugoročnim ciljevima', zaključuje Jandroković.