IZBORI ZA EUROPSKI PARLAMENT

Pučani odnijeli pobjedu, socijalisti najveći gubitnici

  • Autor: Hina
  • Zadnja izmjena 08.06.2009 17:17
  • Objavljeno 08.06.2009 u 17:11
Europski parlament

Europski parlament

Izvor: Reuters / Autor: Reuters

Građani zemalja članica Europske unije izabrali su u protekla četiri dana 736 zastupnika novog Europskog parlamenta, koji će svoju konstituirajuću sjednicu održati sredinom srpnja, ali su postigli i rekordno nizak odaziv od 42,85 posto, po posljednjim podacima objavljenim u ponedjeljak popodne

Uvjerljivi su pobjednici ovih izbora stranke desnog centra okupljene u Europskoj pučkoj stranci (EPP). Prema posljednjim privremenim rezultatima EPP će imati 263 zastupnika ili 35,7 posto. U prethodnom sazivu, EPP je imao 288 od 785 zastupnika ili 36,7 posto.

Druga po snazi politička skupina ostaju europski socijalisti (PES), koji su u odnosu na prethodni saziv veliki gubitnici ovih izbora. PES će imati 163 zastupnika ili 22,1 posto. Na izborima 2004. osvojili su 217 zastupničkih mjesta, 27,6 posto, a na ovima su računali na oko 200 mjesta.

Treći su liberali koji su osvojili 80 mjesta ili 10,9 posto. U prethodnom sazivu imali su 100 zastupnika, što je 12,7 posto. Najveći porast u odnosu na prethodne izbore ostvarili su Zeleni, koji i dalje ostaju četvrta snaga u Europskom parlamentu. Oni su osvojili 52 zastupnička mjesta (7,1 posto), a prije pet godina imali su 43 zastupnika (5,5 posto).

Iza Zelenih su euroskeptici iz Europe nacija s 35 mjesta (4,8 posto), a nakon njih su komunisti iz Ujedinjene europske ljevice s 33 zastupnika (4,5 posto). Ekstremna desnica je u nekoliko zemalja članica ostvarila umjereni do znatni napredak u odnosu na prethodne izbore, ali su u Belgiji, Poljskoj i Francuskoj veliki gubitnici.

Protumuslimanska Stranka slobode u Nizozemskoj Geerta Wildersa osvojila je četiri zastupnička mjesta, a istoimena austrijska stranka dva mjesta. S druge strane, francuska Nacionalna fronta Jean-Marie Le Pena izgubila je četiri od sedam zastupničkih mjesta.

Belgijska separatistička stranka Vlaams Belang (Flamanski interes) izgubila je jedno od tri mjesta u EP-u. U Poljskoj nijedna od dvije stranke krajnje desnice - Savez poljskih obitelji i Stranka samoobrane - nije uspjela ući u parlament.

Parlament će na svojoj prvoj sjednici 14. srpnja izabrati predsjednika. Uobičajeno je da dvije najveće političke frakcije, EPP i PES, daju predsjednika, tako da na polovici petogodišnjeg mandata dolazi do njihove smjene.

EPP ima dva kandidata - Poljak Jerzy Busek i Talijan Mario Mauro, a socijalisti predlažu Nijemca Martina Schulza, dosadašnjeg šefa socijalističkog zastupničkog kluba. Dvije se frakcije moraju dogovoriti tko će predsjedavati u prve dvije i pol godine, a tko u drugoj polovici ovoga saziva.

Europski parlament bi na svojoj prvoj sjednici mogao potvrditi Josea Manuela Barrosa za novog predsjednika Europske komisije. Prije toga, idući tjedan bi na summitu EU-a trebali predložiti da se sadašnjem predsjedniku Komisije povjeri još jedan petogodišnji mandat.

Ovaj saziv Europskog parlamenta biran je prema pravilima Ugovora iz Nice. Kada i ako Lisabonski ugovor stupi na snagu, što se očekuje krajem ove ili početkom sljedeće godine, odlučeno je da se on odmah počne primjenjivati, ne čekajući nove izbore 2014. godine.

To znači da se broj zastupnika povećava na 754. Broj zastupnika trebao bi se, privremeno do 2014. godine, povećati i preko toga broja kada, prema očekivanjima, EU-u pristupe Hrvatska i Island, ako se odluči kandidirati za članstvo. Na izborima 2014. godine birao bi se 751 zastupnik i zato će se morati učiniti nova preraspodjela između zemalja članica.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi