Ukrajina će sljedeći tjedan zatražiti od Europske unije da razmotri nove, oštrije mjere za dodatnu izolaciju Moskve, uključujući zapljenu imovine i uvođenje sankcija određenim kupcima ruske nafte. Ovaj potez dolazi u trenutku u kojem američki predsjednik Donald Trump odustaje od pooštrenja sankcija Rusiji, prenosi Reuters.

Što sve piše u bijeloj knjizi

U dosad neobjavljenoj bijeloj knjizi, koju Ukrajina namjerava predstaviti Uniji, pozivaju se članice da zauzmu agresivniji i samostalniji stav prema sankcijama jer postoji neizvjesnost oko daljnje uloge SAD-a u ovom pitanju. Dokument sadrži oko 40 stranica preporuka, među kojima je i prijedlog da se donese zakon koji bi ubrzao zapljenu imovine sankcioniranih osoba, a ta sredstva bi se potom usmjerila Ukrajini.

EU bi također trebao razmotriti jače provođenje sankcija izvan svojih granica, uključujući ciljane mjere protiv stranih tvrtki koje koriste europsku tehnologiju za pomoć Rusiji te uvođenje sekundarnih sankcija za kupce ruske nafte, poput Indije i Kine. Takve sekundarne sankcije bile bi veliki iskorak jer Europa do sada nije željela poduzeti takve korake. Trump je o toj opciji javno raspravljao, ali je odlučio zasad ne uvoditi nove sankcije. Bijela knjiga također predlaže da EU razmotri odlučivanje većinom glasova za uvođenje sankcija kako bi se spriječilo da pojedine članice blokiraju mjere koje zahtijevaju jednoglasnost.

Trump (ne)očekivano popustio Putinu

Nakon što je Trump u ponedjeljak razgovarao s Putinom, odlučio je ne uvoditi nove sankcije, što je razočaralo europske i ukrajinske čelnike koji su mjesecima lobirali za pooštrenje pritiska na Moskvu. Trump je, nakon razgovora s ukrajinskim i europskim liderima, rekao da ne želi sada uvoditi sankcije i da želi dati šansu razgovorima.

Unatoč tome, EU i Velika Britanija u utorak su uveli dodatne sankcije Rusiji, nadajući se da će im se SAD pridružiti, a Europljani već otvoreno raspravljaju i o načinima na koje održati pritisak na Moskvu ako Washington odustane od toga. Sankcije su usmjerene na rusku flotu tankera u sjeni i financijske tvrtke koje su pomogle Rusiji da ublaži posljedice ranijih sankcija.

Najopsežniji paket sankcija dosad

Novim mjerama želi se onemogućiti Rusiji pristup ključnim vojnim tehnologijama i smanjiti joj prihode od prodaje energije. Europska visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas kaže da se radi o najopsežnijem paketu sankcija dosad.

'Dok Putin glumi interes za mir, u pripremi su nove sankcije i što dulje Rusija ustraje u svom ilegalnom i brutalnom ratu, naš će odgovor biti oštriji', rekla je Kallas. Britanski ministar vanjskih poslova David Lammy upozorio je da će 'odgađanje napora za uspostavom mira udvostručiti našu predanost da pomognemo Ukrajini i da koristimo sankcije za obuzdavanje Putinova ratnog stroja'.

EU je 2022. ograničio cijenu ruske nafte na 60 dolara po barelu kako bi smanjio prihode Moskve kojima financira rat u Ukrajini. Međutim, da bi zaobišla sankcije, Rusija koristi tankere koji plove pod zastavama trećih zemalja, a često su neregistrirani i neosigurani.

Novi paket također sankcionira 45 ruskih tvrtki i pojedinaca koji rusku vojsku opskrbljuju dronovima, oružjem, streljivom, vojnom opremom, kritičnim komponentama i logističkom podrškom. Vijeće EU-a je uz to dodalo 31 pravni subjekt na popis onih koji podliježu strožim ograničenjima izvoza robe i tehnologije dvojne namjene zbog njihove podrške ruskom vojnom i industrijskom kompleksu. Neki se nalaze se u trećim zemljama (Srbija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Turska, Vijetnam i Uzbekistan) i bili su uključeni u zaobilaženje izvoznih ograničenja, uključujući bespilotne letjelice ili računalno-numerički upravljane alatne strojeve.

Ukrajina strahuje

Ukrajina je u javnosti izbjegavala kritizirati Washington, osobito nakon što se predsjednik Zelenski porječkao s Trumpom u veljači u Bijeloj kući. Njezina bijela knjiga naglašava dosadašnje 'neviđene' sankcije EU-a i njihov potencijal za pojačanje, ali i oštru kritiku Trumpove administracije zbog smanjenog sudjelovanja u koordinaciji sankcija i kontrole izvoza. Navodi se da je Washington usporio rad nadzornih tijela za sankcije, raspustio radne skupine i premjestio stručnjake za sankcije u druge sektore.

Ukrajina strahuje da bi američko povlačenje moglo narušiti jedinstvo EU-a, a koje je ključno za donošenje sankcija. Visoki ukrajinski dužnosnik rekao je da bi to bio 'ogroman udarac jedinstvu EU-a'. Iako Unija ne može u potpunosti zamijeniti utjecaj SAD-a, posebice zbog dominacije dolara u globalnoj trgovini, stručnjaci smatraju da Europa ima znatno više mogućnosti nego što se misli i da bi trebala preuzeti vodeću ulogu u održavanju pritiska na Rusiju.

Dodajmo da je danas odjeknula izjava ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, kojom je odbacio prijedloge o pristupu 'najprije prekid vatre, pa ćemo vidjeti', tvrdeći da se prvo moraju riješiti 'korijenski uzroci' rata koji je Rusija započela. Lavrov je to izjavio komentirajući nedavni razgovor Trumpa i Putina. 'Putin je odbio mogućnost primirja, inzistirajući umjesto toga na pregovorima o memorandumu koji bi mogao poslužiti kao osnova budućeg mirovnog sporazuma', kazao je Lavrov.