Saborski zastupnik Mosta i predsjednik Odbora za pravosuđe Nikola Grmoja izjavio je da neće sazivati sjednicu tog tijela kako bi raspravljalo o kandidatkinji za predsjednicu Vrhovnog suda Mirti Matić, sve dok mu USKOK ne odgovori je li svom bivšem suprugu odavala informacije iz istrage.
„Službe Odbora me nisu obavijestile da je stigao odgovor iz USKOK-a vezano uz informacije da je glavna kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda Mirta Matić odavala informacije iz istraga svom bivšem suprugu i upozorila ga da se protiv njega vode izvidi. Mislim da su to jako kompromitirajuće informacije i tražim da osobe koje se imenuju na ključne funkcije u hrvatskom društvu budu apsolutno čiste”, pojasnio je razloge zbog kojih odbija sazvati sjednicu.
Hoće li se ovaj moj postupak svidjeti predsjedniku Zoranu Milanoviću ili premijeru Andreju Plenkoviću, apsolutno me ne zanima jer želim da sve bude čisto i očekujem odgovor USKOK-a na moj zahtjev, dodao je.
„Dok mi USKOK ne odgovori neću sazvati sjednicu Odbora za pravosuđe, ali HDZ i SDP je mogu sazvati mimo mene prikupljanjem trećine potpisa članova Odbora. To bi bila poruka da se želi zaobići predsjednika Odbora koji želi da se stvari izvedu na čistac”, poručio je Grmoja.
USKOK ništa ne obvezuje da odgovori na moj upit, ali i to govori nešto i ne znam zašto ne bi podijelili te informacije s Odborom koji treba dati mišljenje o kandidatu za predsjednika Vrhovnog suda, mišljenja je Grmoja.
Neslužbeno se može čuti da bi članovi Odbora iz reda stranaka ljevice već idući tjedan mogli prikupiti trećinu potpisa nakon čega bi Grmoja morao sazvati sjednicu.
Predsjednik Zoran Milanović kao ovlašteni predlagatelj potvrdio je krajem listopada da je Mirta Matić njegova kandidatkinja za čelnicu Vrhovnog suda, a dobila je podršku i Opće sjednice Vrhovnog suda. Čeka se još i mišljenje Odbora za pravosuđe iako nijedno nije obvezujuće za predlagatelja.
Most osniva Savjet za tehnoetiku i antitotalitarizam
Grmoja je izvijestio i da stranka osniva Savjet za tehnoetiku i antitotalitarizam koji će pomoći u osmišljavanju politika u borbi za sigurnost i slobode građana u digitalnoj sferi, te da su prva politička opcija koja će imati takvo tijelo. Na razini Europske unije zagovarali Chat Control, odnosno, ukidanje 'end-to-end' enkripcije čime bi se nadzirala privatna komunikacija svih naših građana i sasvim je jasno da su predstavnici Vlade na zatvorenim sastancima zagovarali masovni nadzor i čitanje svih poruka građana. Sada postaje jasno da Vlada Andreja Plenkovića radi jedno, a za javnost govori nešto sasvim drugo”, naglasio je.
To bi, kaže, u svakoj normalnoj zemlji bilo dovoljno da predsjednik Vlade ili ministar unutarnjih poslova podnesu ostavku, ali to se neće dogoditi. "Most je prva politička stranka koja je upozorila na opasnosti Chat Controla, te je zahvaljujući pritisku, ne samo našem nego na području cijele EU došlo je do promjene u stavu i Njemačka je praktički odustala od podrške tako da je inicijalni prijedlog Chat Controla pao na razini EU", napomenuo je.
Peticiju protiv Chat Controla koju je Most pokrenuo potpisalo je 11 tisuća građana te će je predati predsjedniku Sabora i predsjedniku Vlade. ""Iako je inicijalni prijedlog pao, briselski eurokrati i njihovi nacionalni poslušnici sigurno neće odustati i nastavit će gurati možda ublažene prijedloge, ali ponovno štetne koji udaraju na slobode i privatnost naših građana, kazao je Grmoja.
S obzirom na šire napade na privatnost građana i njihova prava u digitalnoj sferi Most je oformio stručno tijelo, Savjet za tehnološku etiku i antitotalitarizam, koje će se proaktivno i reaktivno baviti zaštitom građana od takvih tehno-totalitarnih prijedloga, istaknuo je. Savjet će voditi Luka Goleš Babić, inženjer informacijskih tehnologija i politički analitičar koji će okupiti stručnjake s područja IT-a, prava, filozofije, psihologije i drugih disciplina.