o budućnosti

Plenković: Ne smijemo upasti u zamku Europe s više brzina

22.03.2017 u 14:32

Bionic
Reading

Europa više brzina tema je s kojom Hrvatska treba biti jako oprezna i ne smije upasti u tu 'zamku', već je treba držati otvorenom i uključivom kako EU ne bi postao ekskluzivni direktorij pet najutjecajnijih članica koje onda za druge odlučuju o svemu, izjavio je u srijedu premijer Andrej Plenković na konferenciji o budućnosti Unije

Premijer Plenković održao je govor u Hrvatskom državnom arhivu 'Budućnost Europske unije: postignuća, izazovi, perspektive', a uoči sastanka na vrhu koji će se održati u Rimu 25. ožujka u povodu obilježavanja 60. obljetnice potpisivanja Rimskih ugovora.

'Europa više brzina o kojoj se izrazito puno govori postoji i danas. Hrvatska je novija članica i nastoji dobiti pozitivnu evaluaciju ulaska u Schengenski prostor, nastoji ispuniti kriterije za eurozonu (...) Za nas je bitno da taj proces Europe više brzina bude uključiv. Ja se čvrsto suprotstavljam jednoj evoluciji stanja u kojem će se stvoriti direktorij od pet najutjecajnijih članica koje onda za druge odlučuju o svemu', kazao je Plenković.

'To će ojačati antieuropske pokrete u svim zemljama. Takav scenarij nije dobar', dodao je premijer.

Po njegovim riječima, s 'tom temom trebamo biti jako oprezni, držati je otvorenom i uključivom i ponuditi svima da sudjeluju u svakoj nijansi, svakom sloju europske integracije, a ne ju činiti ekskluzivnim samo za neke'.

'Dakle, ne smijemo upasti u tu zamku Europe više brzina, nego moramo pristupiti mudro, otvoreno i uključivo', istaknuo je šef hrvatske vlade. Izrazio je uvjerenje da su tu poruku članica koje su 'veličinom manje i stažom kraće u projektu' shvatili partneri i kolege iz najvećih država.

'Dobro je da se takva stvar prepozna', smatra Plenković.

Osvrnuvši se na dokument koji je predsjednik Europske komisije (EK) Jean-Claude Juncker predstavio prije nekoliko tjedana i koji govori o pet scenarija glede budućnosti Europe, među kojima su 'business as usual', 'više brzina' i 'jako entuzijastično dalje', Plenković je kazao da to nije 'menu' s kojeg se bira samo jedna opcija.

'Niti to očekuje Komisija, niti će to napraviti države članice', rekao je Plenković, podsjetivši da postoje one članice koje žele ići naprijed, u dublju i tješnju integraciju i povezanost od onih koje smatraju da možda tim putem ne treba ići.

Govoreći o izazovima koji stoje pred EU-om, kazao je da ih se prije svega može definirati sa sigurnosnog aspekta, ocijenivši da 'globalne okolnosti od 1989. nikada nisu bile zamršenije, neizvjesnije i međusobno povezanije kao sada'. Posebice je u tom kontekstu izdvojio ozračje u istočnom i južnom Mediteranu, istočnom susjedstvu Europe, Bliski istok, agresivniju politiku Rusije prema nizu svojih susjeda za koju je kazao da 'nije u velikoj harmoniji s politikom susjedstva EU-a,' i promijenjene okolnosti u SAD-u.

'Za Hrvatsku postoje dva elementa na kojima moramo temeljiti naše stavove i odrednice - to su nacionalni interesi i međunarodno pravo', istaknuo je premijer.

Govoreći o skorašnjem summitu u Rimu, ukazao je na činjenicu da će tamo biti prisutno 27 članica jer će stolica Velike Britanije biti prazna.

'Kakve ćemo reperkusije gledati u sljedećim godinama nakon što nas napusti Ujedinjeno Kraljevstvo (...) koliko će pregovori trajati, kakav će biti njihov rezultat i kakve će biti financijske implikacije za Uniju i Ujedinjeno Kraljevstvo? Tek tada ćemo moći podvući račun koliko je ta politička kriva procjena točno koga koštala', rekao je Plenković.

Po njegovim riječima, analize govore da je Hrvatska zemlja koja će najmanje osjetiti izlazak Velike Britanije iz EU-a, ali da će to osjetiti kao i sve ostale zemlje 'u našoj globalnoj snazi'.

'Velika Britanija je jedina uz Francusku koja ima nuklearni arsenal, jedina koja ima izrazito veliki proračun za obranu i jedna od onih 10-ak država članica koja participira s 80 posto u europskom proračunu (...) Bez Velike Britanije cijeli europski projekt više nije tako čvrst, tako snažan kao što bi bio da su oni ostali uz nas', zaključio je Plenković.