Vrlo mali broj građana odlučio je platiti naknadu (kaznu) za legalizaciju na rate. Od dosad 70-ak tisuća pravomoćno riješenih predmeta, samo oko 1.500 odlučilo se za tu opciju. Problem je to što je polovica od tog broja plaćanje na rate shvatila kao dobar način da izigra državu
Prema podacima Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada ukupan iznos naknada koje se plaćaju na rate je 18 milijuna kuna, što je tek dva posto od svih dosad odrezanih kazni.
Međutim, za devet milijuna kuna pojavio se problem naplate. 'Građani plate prvu ratu, dobiju rješenje o legalizaciji i tada prestanu s plaćanjem. Jedinice lokalne samouprave to dosad nisu dobro kontrolirale', objašnjava Robert Kučinić, v. d. ravnatelj Agencije dodajući kako se time nanosi direktna šteta državnom proračunu.
Naime, prikupljena sredstva od naknade dijele se na način da 50 posto uzima država, 30 posto jedinice lokalne samouprave i 20 posto tijelo koje provodi legalizaciju.
Kako bi se tome stalo na kraj, Agencija će pod svoje uzeti takve slučajeve. Zaboravljivim platišama bit će poslane opomene, a ako se ogluše, ići će se na prisilnu naplatu
Najveći broj onih koji su se odlučili za obročnu otplatu kazne je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a time je tamo i najraširenija praksa lova u mutnome.
Pravo na plaćanje na rate imali su svi čija je naknada bila veća od 1.500 kuna u slučaju da su to sami zatražili. Najdulji je rok za otplatu pet godina.
