Posljednjih godina diljem europskih obala sve su češća zdravstvena upozorenja i ograničenja kupanja, u vrijeme kada temperature mora rastu, a pritisak turizma postaje sve veći.

‘Mediteran nam pokazuje kako izgleda svijet u uvjetima viših temperatura’, rekao je za Euronews Hatim Aznague, analitičar za klimatske aktivnosti i energetsku otpornost pri Uniji za Mediteran.

Što je bakterija Vibrio?

Bakterija Vibrio prirodno nastanjuje morsku i bočatu vodu, osobito područja gdje se rijeke ulijevaju u more. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) navodi da pojedini sojevi mogu uzrokovati bolesti od probavnih smetnji do teških, pa i smrtonosnih infekcija.

Među najvažnijim vrstama prisutnima u Europi izdvajaju se Vibrio vulnificus, Vibrio parahaemolyticus i određeni sojevi Vibrio cholerae. Zaraza se može prenijeti konzumacijom sirovih morskih plodova ili kontaktom otvorenih rana s kontaminiranom morskom vodom.

Organizacija Gavi pojašnjava da je Vibrio blizak srodnik bakterije koja uzrokuje koleru. U najtežim slučajevima infekcija može izazvati nekrotizirajući fasciitis, pri kojem tkivo ubrzano odumire, a bakterija može prodrijeti i u krvotok te izazvati sepsu.

Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) upozorio je na povećani rizik od infekcija tijekom ljeta, osobito za vrijeme toplinskih valova i u plitkim obalnim područjima.

Mediteran je ogledni primjer klimatskih promjena

Fenomen je posebno izražen u Sredozemnom moru, koje se ubraja među područja najizloženija globalnom zatopljenju. ‘Važno je naglasiti da Mediteran nije žrtva klimatskih promjena, nego njihov preteča. Riječ je o jednom od mora koje se najbrže zagrijava na planetu’, upozorava Aznague. Rast temperature mora, u kombinaciji s onečišćenjem i smanjenim salinitetom u priobalnim područjima, stvara idealne uvjete za razvoj patogenih mikroorganizama.

Nedavna izvješća EFSA-e upozoravaju da će klimatske promjene povećati prisutnost bakterija iz roda Vibrio u morskim plodovima, osobito u područjima nižeg saliniteta. Zbog ubrzanog zagrijavanja mora i velikog turističkog opterećenja Mediteran postaje jedno od ključnih područja na kojem se prate ove promjene.

Udar i na turizam

Posljedice širenja bakterije Vibrio ne zaustavljaju se na zdravstvenim rizicima. ‘Na našim obalama obalna crta nije dio gospodarstva – ona jest gospodarstvo’, kaže Aznague.

Zatvaranje plaža ili izdavanje zdravstvenih upozorenja usred turističke sezone izravno pogađa turizam, jedan od najvažnijih gospodarskih sektora u Europi. ‘Svaka zatvorena plaža predstavlja klimatski trošak koji dolazi s konkretnim računom’, upozorava analitičar.

Prema podacima EFSA-e, rast temperatura i sve češće ekstremne vremenske pojave povećavaju broj područja pod rizikom, dok antimikrobna otpornost pojedinih sojeva dodatno zabrinjava stručnjake.

Problem sadašnjosti, a ne budućnosti

U Uniji za Mediteran smatraju da ovo više nije upozorenje za budućnost, nego problem koji je već stigao. Mediteran danas služi kao pokazatelj onoga što bi se u idućim desetljećima moglo događati i u drugim dijelovima svijeta.

Aznague smatra da je ključ rješenja u snažnijoj međunarodnoj suradnji i usklađenom djelovanju država. ‘Ne možemo pristati na kompromise kada su u pitanju naše zdravlje i klima’, poručuje.

U tom kontekstu bakterija Vibrio nije samo rastuća zdravstvena prijetnja nego i pokazatelj dubokih promjena kroz koje prolazi morski ekosustav. ‘Bakterije nisu priča. One su glasnici. Prava priča je more koje je toplina i onečišćenje izbacilo iz ravnoteže’, zaključuje Aznague.