znanstveni savjet za koronu

Ovo su krojači epidemioloških mjera: Jedni bi stezali, drugi labavili, no čini se da nam ipak ne gine prva opcija

tportal

Izvor: Cropix / Autor: Bruno Konjevic / CROPIX

S obzirom na to da broj novih slučajeva zaraze koronavirusom ne pada, već lagano raste, izvjesno je da će doći do pooštrenja postojećih mjera na nacionalnom nivou. Iako zadnju riječ donosi nacionalni Stožer civilne zaštite, tu je i savjet znanstvenika koje je Vlada okupila na početku epidemije. No ni oni nemaju unificiran stav kada su mjere u pitanju

Naš ples s koronom traje više od devet mjeseci. Imamo jedne od najblažih epidemioloških mjera u Europi te plešemo očito slobodnim stilom, no sprema nam se pooštrenje. Iako je to daleko od zatvaranja, koje mnogi zagovaraju.

U devet mjeseci 'plesa' prošli smo gotovo sve, od strogog lockdowna u proljeće, preko ljetnog popuštanja discipline, do laganog stezanja najesen. No stezanje se uglavnom događalo regionalno, kako bi u kojoj županiji ili mjestu buknuo broj novozaraženih.

Zagovaratelji strogih mjera rekli bi da nema strategije, no iz nacionalnog Stožera šalju signale da je upravo ovo čemu svjedočimo strategija i poznati balans između zaštite zdravlja i sloma gospodarstva.

Oni koji Vladu i Stožer savjetuju o tome što bi trebalo napraviti nemaju unificiran stav.

  • +4
  • +1

Sastanak Znanstvenog savjeta za koronavirus

Izvor: Cropix / Autor: Bruno Konjevic / CROPIX

Riječ je o onom što se službeno zove Znanstveni savjet za suzbijanje epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS CoV-2, osnovanom 25. ožujka ove godine, mjesec dana nakon prvog potvrđenog slučaja u Hrvatskoj.

U Savjetu je cijela lepeza hrvatskih znanstvenika, kako onih koji žive i rade u Hrvatskoj, tako i onih iz inozemstva. U njemu su virolozi, epidemiolozi, genetičari, molekularni biolozi…

Dio njih ove godine prometnuo se u prave medijske zvijezde, svakodnevno su u javnosti i redovite su im objave na društvenim mrežama. Za one manje eksponirane javnost ni ne zna da su u Savjetu, za druge pak, poput Ivana Đikića, koji je u posljednje vrijeme vrlo aktivan, vlada dojam je da je član Savjeta, no nije.

Iako ne znamo što se događa na sastancima, iza zatvorenih vrata, jer u javnost stižu tek priopćenja, iz istupa pojedinih znanstvenika možemo zaključiti da su uglavnom suglasni oko politike koju Vlada vodi za suzbijanje epidemije.

Ima ih koji stalno zazivaju stroge mjere, poput epidemiologa Branka Kolarića, dok je stav molekularnog biologa Miroslava Radmana najviše odskakao od službenih stavova prema koroni, kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu.

Stoga krenimo s njime.

Radman sumnja da je pandemija dio socijalnog eksperimenta

Ovaj splitski znanstvenik, molekularni biolog, jedan je od najpoznatijih i najeksponiranijih hrvatskih znanstvenika. Član je Francuske akademije znanosti, Europske akademije znanosti i umjetnosti, Svjetske akademije znanosti i Europske organizacije za molekularnu biologiju (EMBO). Nedavno mu je uručeno francusko državno odličje Vitez Nacionalnog reda Legije časti. Radman o znanosti govori tako da ga razumiju i oni koji su sa stanicama posljednji put imali doticaj na satu biologije u osnovnoj školi, a njegova promišljanja često ne odgovaraju stereotipima. Tako je i s njegovim pristupom koronavirusu.

Miroslav Radman

Miroslav Radman

Izvor: Pixsell / Autor: Milan Sabic/PIXSELL

Radman na tu temu dugo nije javno istupao. No u listopadu je imao nekoliko medijskih istupa iz kojih je jasno da smatra kako je odgovor koji je svijet pružio na ovu pandemiju paničan i pretjeran.

Naglasio je da u Hrvatskoj prosječno godišnje umre oko 51 tisuća ljudi te kako broj preminulih od ili uz koronavirus treba staviti u taj kontekst. Nije mu jasno zašto je Covid-19 postao takva zvijezda, a sumnja da je sve dio socijalnog eksperimenta.

'Možda je netko odlučio da se napravi neki eksperiment s javnim mnijenjem, koliko je lako ili teško mijenjati navike. Ili manipulirati ljudima, ne znam, tko bi to znao! Ali to doista jest disproporcionalno s obzirom na druge, realne opasnosti od kojih se umire stotinu ili tisuću puta više kada govorimo o brojkama… To su čudne igre i ja ih ne razumijem, naravno da me kopka je li ova pomutnja inscenirana ili spontana. Nemam odgovor', kazao je krajem listopada.

Ban: Djelomično zatvaranje bit će teško izbjeći

S Radmanovim tvrdnjama o koronavirusu, kao i tvrdnjama da bi virus mogao izumrijeti ako se dovoljan broj puta umnoži greška u njemu, ne slaže se Radmanov kolega iz Vladina koronasavjeta Nenad Ban, profesor strukturne molekularne biologije na Švicarskom federalnom tehnološkom institutu u Zürichu.

Nenad Ban

Nenad Ban

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Puklavec/PIXSELL

'Ne slažem se s Radmanom. Ovaj virus, s obzirom na sve što znamo o njegovoj biologiji, ne radi greške tako često kao drugi RNA virusi. Nema znaka da bi usporavao, u bilo kojem smislu. Istina je da koji put širenjem virusa može doći do akumulacije grešaka i on izgubi potentnost. To je u ovom trenu hipoteza koja nije znanstveno potvrđena i nema pokazatelja - što se tiče svih eksperimenata - da bi to bio realan scenarij', objašnjavao je Ban.

Ban javno, a vjerojatno i na sjednici koronasavjeta Vlade, zastupa stav da u borbi protiv ovog virusa treba reagirati na vrijeme i odlučno.

'U situaciji u kojoj je Hrvatska danas, s obzirom na gotovo tri tisuće novih slučajeva i 30 posto pozitivnih testova, djelomično zatvaranje bit će teško izbjeći. Potrebno je i važno napraviti bolne odluke da se spriječi prava katastrofa. Važno je reagirati na vrijeme i odlučno, a nadam se da će se, shodno tome, i postupati', kazao je krajem listopada za Večernji list.

Andreja Ambriović Ristov: Ako broj novozaraženih bude rastao, ići će se sa strožim mjerama

Andreja Ambriović Ristov, virologinja s Instituta Ruđer Bošković, uglavnom u javnosti govori o cjepivu. Što se tiče epidemioloških mjera, često ističe značenje nošenja zaštitne maske, a nema problema s uvođenjem strožih mjera.

  • +4
  • +1

Andreja Ambriović Ristov

Izvor: Cropix / Autor: Marko Todorov / CROPIX

'Da, složila bih se s tim da kasnimo s mjerama', poručila je Ambriović Ristov u četvrtak. 'Mjere smo trebali donijeti prije dva, možda i tri tjedna.'

Josip Car oglasio se na početku pandemije, kasnije ne

U radu Vladina savjeta sudjeluje i Josip Car, stručnjak za zdravstvene sustave, direktor Centra za istraživanje narodnog zdravlja te direktor Suradnog centra Svjetske zdravstvene organizacije za digitalno zdravlje i zdravstvenu edukaciju, LKC Medicine, Imperial College London i NTU Singapur.

Josip Car

Josip Car

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: HRT

Car se od početka pandemije u hrvatskim medijima oglasio tek jednom, i to u travnju, tako da je teško zaključiti kakav stav ima prema mjerama koje poduzima Hrvatska.

Tada je kazao kako je pandemija bez presedana i predstavlja izazov za sve zemlje svijeta. Njihov odgovor ocijenio je iznimnim, a reakciju Hrvatske odvažnom, brzom i s pravim mjerama. Car je aktivan na Twitteru, no njegove objave ne tiču se domaćeg terena.

Petra Klepac: U Hrvatskoj taj nepostojeći semafor tjednima 'urla' crvenom bojom

Petra Klepac, epidemiologinja, docentica na London School of Hygiene and Tropical Medicine, također rijetko istupa u javnosti. No jasno je kako smatra da su velike brojke u Hrvatskoj rezultat blagih mjera.

Petra Klepac

Petra Klepac

Izvor: Društvene mreže / Autor: Petra Klepac

U današnjem Večernjim listu izjavila je kako nas čeka 'dinamičan ples s virusom i balansiranjem mjera' te upozorava kako se većina europskih zemalja odlučila za oštrije mjere od Hrvatske jer se želi izbjeći zima s visokom razinom zaraze u populaciji. U Europi jedino Estonija ima blaže mjere od Hrvatske, ali u njoj je udio pozitivnih testova ispod pet posto i relativni broj novozaraženih manji je više nego triput.

'U Hrvatskoj je već više od tri tjedna udio pozitivnih veći od 20 posto, u posljednjih nekoliko dana čak i više od 30, a danas više od 35 posto. Usto, brojevi umrlih, na bolničkom liječenju i na respiratorima zabrinjavajuće rastu. Od sastanka Znanstvenog savjeta 6. studenog zabilježeno je više od 430 umrlih. U Hrvatskoj taj nepostojeći semafor tjednima 'urla' crvenom bojom', kazala je.

Nije dovoljno da se krivulja izravna, bitno je smanjiti pritisak na bolnice. To se može postići jedino smanjenjem broja zaraženih, a to se ne može bez mjera. U nedostatku mjera zaraza se širi dok ne dođe do kolektivnog imuniteta, kad krivulja počne padati', kazala je.

Igor Rudan zagovarao i stroži pristup od lockdowna

Igor Rudan, stručnjak za javno zdravstvo, genetičar, član Britanske akademije znanosti i direktor Centra za globalno zdravlje Sveučilišta u Edinburghu, od početka pandemije prilično je zastupljen u hrvatskim medijima, doduše više je to bio u proljeće. Aktivan je i na društvenim mrežama, stoga njegov stav o mjerama i potencijalnom zatvaranju nije nepoznat.

Igor Rudan

Igor Rudan

Izvor: Pixsell / Autor: Emica Elvedji/PIXSELL

Iako je Hrvatska bila među državama s najstrožim mjerama u proljeće, Rudan je tada razmišljao o još strožem pristupu.

'Krajem trećeg tjedna karantene počeo sam se nadati da bi se umjesto o planu o 'mitigaciji' zaraze, tj. usporavanju njezina širenja među stanovništvom, možda moglo početi ozbiljnije razmišljati o prelasku na plan 'potpune supresije'. To bi značilo iskorjenjivanje virusa unutar hrvatskih granica. Za to bi bila potrebna nešto produljena karantena, ali cilj bi bio da postanemo jedna od prvih corona-free zona u svijetu. To bi bilo analogno stvaranju 'oslobođenih područja' u ratovima, na kojima se život može normalizirati', pisao je u proljeće.

U recentnijoj objavi pak piše kako formalne mjere, pa i zatvaranje države, 'nisu, same po sebi, najvažnije za kontrolu pandemije'. 'Virus ne zna koje su mjere gdje na snazi, već samo nastoji prelaziti s osobe na osobu. Zato je tijekom epidemije važno jedino stvarno, samoinicijativno ponašanje stanovništva. Građani raznih država mogu poštovati propisane mjere u većoj ili manjoj mjeri, a njihovo ponašanje je najvažnije', kaže Rudan.

Lauc tvrdi da zemlje koje su se zatvorile imaju skroman učinak

Rudanovu popularnost iz prvog vala u jesenskom je preuzeo Gordan Lauc, profesor molekularne biologije i utemeljitelj biotehnološke tvrtke Genos.

Njegov stav o strogim mjerama i zatvaranju u jesenskom valu u velikoj mjeri ocrtava ono što govore i premijer Andrej Plenković i članovi nacionalnog Stožera civilne zaštite, a to je da zemlje koje su uvele lockdown imaju skroman učinak strogih mjera.

Gordan Lauc

Gordan Lauc

Izvor: Pixsell / Autor: Zeljko Lukunic/PIXSELL

'Mislim da u Hrvatskoj imamo dobro odmjerenu politiku prilagodbe mjera stvarnom stanju. To se najbolje oslikava u činjenici da unatoč tome što je Hrvatska čitavo ljeto imala jedne od najblažih mjera u Europi, danas imamo značajno manje zaraženih ljudi na milijun stanovnika nego recimo Češka, Belgija ili Slovenija.

Neki misle da bi Hrvatska trebala imati strože mjere, no iz primjera zemalja kao što su Argentina ili Peru te nekih gradova u Europi vidimo da nametnute mjere ne postižu željeni učinak', kazao je Lauc početkom mjeseca.

Zbog svojeg optimističnog pogleda na hrvatske brojke vezane za koronu Lauc se, kao i Vladina politika obračuna s virusom, našao na nišanu znanstvenika Ivana Đikića. No Đikić nije član Vladina savjeta - zašto, nije poznato.

Doduše u posljednje vrijeme sam pokušava udijeliti savjete otvorenim pismima premijeru, iz kojih se može zaključiti kako Vlada nema previše uporišta za optimizam.

Kolarić za policijski sat i lockdown

Još jedan član Savjeta koji je sveprisutan u medijima je i Branko Kolarić, epidemiolog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo 'dr. Andrija Štampar' i profesor na Medicinskom fakultetu u Rijeci.

Branko Kolarić

Branko Kolarić

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Prpic/PIXSELL

Kod Kolarića nema sumnje - zalaže se i za uvođenje policijskog sata i za odlazak u novi lockdown.

Isticao je da je bolje što prije uvesti stroge mjere, prije nego što se razbukta broj novih slučajeva. Zalaže se za zatvaranje kafića, teretana, restorana…

'Ja sam izrazio svoju zabrinutost i ne preveliki optimizam što se tiče ishoda s aktualnim mjerama. Zdravstveni sustav ako bude preopterećen, imat će posljedice i na neki drugi bolesti. Rasprave jesu žestoke, ima različitih mišljenja. Većina članova je određenu zabrinutost iskazala', kazao je u četvrtak Kolarić o raspravama na Znanstvenom savjetu.

'Ja ću opet zagovarati da mjere budu strože nego što je najavljeno', napominje.

Dragan Primorac - vječiti optimist

U Znanstvenom savjetu je i Dragan Primorac, forenzičar, genetičar i po vokaciji optimist, te je jasno dao do znanja da na posljednjoj sjednici Savjeta niti policijski sat niti lockdown nisu bili opcija.

Dragan Primorac

Dragan Primorac

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek

'Na zadnjoj sjednici Znanstvenog savjeta rekao sam da kao znanstvenik nisam nikada bio dobar prorok i da se divim svima onima koji su proroci. Znanost je utemeljena na činjenicama i moramo vjerovati onima koji imaju najbolje podatke… Dobro bi bilo da ljudi izađu sa svojim idejama, ali bilo bi bolje da se to raspravi unutar Savjeta, pa da se izađe s nekim zajedničkim stavom', kazao je Primorac 11. studenog.

On polaže sve nade u cjepivo i poručuje: 'Nemam dvojbe da ćemo se za pet, šest mjeseci ove pandemije sjećati kao završene stvari.'

Ozren Polašek za pooštrenje mjera

Ozren Polašek, genetički epidemiolog, predstojnik Katedre za javno zdravstvo Medicinskog fakulteta u Splitu, 11. studenog otkrio je ono zbog čega se sada razmišlja o pooštrenju mjera. Dakle brojke nisu počele padati i očito je poruka da se ipak mora na stroge mjere na nacionalnom nivou.

Ozren Polašek

Ozren Polašek

Izvor: Cropix / Autor: Vojko Basic / Cropix

'Ideja na Savjetu bila je da se ne zadovoljavamo stagnacijom, nego da težimo smanjenju broja. Pobornik sam snažnijih mjera, ali bih volio vidjeti i pridržavanje postojećih. Maske su dio bontona', kazao je Polašek.

U četvrtak je pak tportalu potvrdio kako je unutar Znanstvenog savjeta Vlade bilo 'malog razlikovanja u mišljenjima' među nekim članovima, prije svega u stavljanju naglaska na zdravlje ili na gospodarstvo - pa bi jedni vukli na jednu, a drugi na drugu stranu.

'Ali sad smo već došli do točke na kojoj moramo razmišljati o mjerama, jer ono što vidimo u drugim zemljama ne budi nam prevelike nade', kaže Polašek, priznajući da se u nekim državama broj slučajeva nije smanjio usprkos uvedenom strogom lockdownu - koji, naglašava, za Hrvatsku i dalje nije opcija.

U Savjetu su i Capak, Markotić, Trut, Kusić i Frka Petešić

Osim navedenih znanstvenika, u Znanstvenom savjetu su Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti 'dr. Fran Mihaljević', i Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Ovaj dvojac javnosti je dobro poznat i jedna su od 'zaštitnih lica' epidemije korone u Hrvatskoj. Markotić jest članica Znanstvenog savjeta, no nije formalna članica nacionalnog Stožera civilne zaštite dok Capak jest.

Damir Trut, Alemka Markotić, Krunoslav Capak

Damir Trut, Alemka Markotić, Krunoslav Capak

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Stanzl/PIXSELL

Iz njihovih izjava očito je da su u jesenskom valu izrazito neskloni uvođenju strogih mjera, kamoli zatvaranja države, što im je bila perjanica uspjeha u prvom naletu korone.

Uz njih je u Znanstvenom savjetu Damir Trut, pomoćnik ministra unutarnjih poslova, ujedno zamjenik načelnika nacionalnog Stožera Davora Božinovića.

U Savjetu je i Zvonimir Frka Petešić, predstojnik Ureda predsjednika Vlade RH, te Zvonimir Kusić, posebni savjetnik premijera i bivši predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!