NI LIJEKA, NI CJEPIVA

Ovo je tiha, ali galopirajuća epidemija 21. stoljeća: Svaka četvrta odrasla osoba boluje od NAFLD-a, nisu pošteđena ni djeca

  • Autor: Silvana Srdoč
  • Zadnja izmjena 23.02.2021 10:03
  • Objavljeno 23.02.2021 u 08:35
Ultrazvuk / dr. Ivana Mikolašević

Ultrazvuk / dr. Ivana Mikolašević

Izvor: Profimedia / Autor: Tatsiana Hancharova / Panthermedia / Profimedia

Sjedilački način života, osobito intenziviran od početka pandemije, rezultirao je mnogim neželjenim posljedicama na zdravlje. Hrvatske stručnjake osobito brine porast incidencije nealkoholne masne bolesti jetre (NAFLD), od koje u svijetu boluje čak 25 posto odrasle i 10 posto dječje populacije. Doc.dr.sc. Ivana Mikolašević sa Zavoda za gastroenterologiju KBC-a Rijeka i KB-a Merkur poziva na poseban oprez i promjenu životnih navika

Nealkoholna masna bolest jetre (NAFLD) danas je najčešća kronična bolest jetre i najčešći uzrok povišenih jetrenih enzima. Simptoma najčešće nema iako je zadnji stadij karcinom jetre. Zasad nema ni lijeka, a očekuje se da bi mogao stići za dvije do tri godine, s obzirom na to da su neka klinička istraživanja u završnim fazama.

Bolest pogađa osobe koje konzumiraju manje od 20 grama alkohola dnevno (za ilustraciju, 0,5 litara piva) i nastaje kao posljedica današnjeg 'modernog načina života', tj. pojedinačnih komponenti metaboličkog sindroma - šećerne bolesti tipa 2, pretilosti, povišenog krvnog tlaka te povišenih masnoća u krvi, pojašnjava dr. Mikolašević, dodajući da oko 90 posto bolesnika s NAFLD-om ima barem jednu od navedenih komponenti. Također, porast incidencije NAFLD-a među djecom svakako je odraz nezdravog načina života, a posljedice sve češće pretilosti u dječjoj dobi bit će evidentne u ranoj odrasloj dobi, upozorava liječnica.

'Trenutna pandemija koronavirusa svakako je utjecala na ovu bolest s više aspekata. Kao prvo, pacijenti su zbog straha od zaraze rjeđe dolazili na preglede, kako kod nas, tako i kod kolega dijabetologa, nefrologa i kardiologa. S druge strane, pandemija je svakako utjecala na smanjenu tjelesnu aktivnost populacije te na konzumaciju veće količine hrane zbog jednostavnog razloga - jer smo bili više kod kuće. Navedeno je sigurno utjecalo na pogoršanje metaboličkih čimbenika rizika - pretilosti, šećerne bolesti, arterijske hipertenzije i povišenih masnoća u krvi', upozorava dr. Mikolašević, očekujući da će se liječnici u skoroj budućnosti suočiti sa sve većim brojem komplikacija i posljedica ove bolesti.

Od nakupljanja masti do karcinoma jetre

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), milijarda ljudi u svijetu je pretila, od čega 55-95 posto ima NAFLD, a 15-55 posto pretilih ima upalni oblik tog sindroma, tj. nealkoholni steatohepatitis (NASH). Također, 330 milijuna ljudi boluje od šećerne bolesti tipa 2, od kojih 60-80 posto ima NAFLD, a 20-75 posto bolesnika ima NASH.

NAFLD ima nekoliko stadija. Prvi je jednostavna steatoza ili nakupljanje masti u jetrenim stanicama, potom upala jetre ili NASH, a u daljnjem tijeku dolazi do stvaranja fibroze jetre, odnosno zamjene normalnog parenhima jetre fibroznim (ožiljnim) tkivom. U konačnici ove promjene vode razvoju ciroze i karcinoma jetre.

NAFLD u Europi

Izvor: Društvene mreže / Autor: youtube

'U kliničkoj praksi osobito nas zabrinjava to da se karcinom može razviti i kod bolesnika koji nemaju NAFLD cirozu jetre, dakle kod onih s jednostavnom steatozom, kao i onih s upalom (NASH) i fibrozom jetre. Učestalost karcinoma jetre raste posljednjih desetak godina, a velikim dijelom posljedica je upravo porasta incidencije šećerne bolesti, pretilosti, metaboličkog sindroma i zapravo NAFLD-a', napominje dr. Mikolašević.

Rak jetre trenutno je na petom mjestu svih uzroka karcinoma, a pretpostavlja se da će u narednim godinama, zbog rastuće epidemije debljine i šećerne bolesti tipa 2, karcinom i ciroza jetre kao posljedice NAFLD-a postati vodećim indikacijama za liječenje transplantacijom jetre. U SAD-u su već sada na drugom mjestu kao indikacije za transplantaciju.

Multisistemska bolest

NAFLD nije samo bolest jetre, nego je to multisistemska bolest. 

'Po velikom broju dosad provedenih studija, znamo da je NAFLD usko povezan s kardiovaskularnim bolestima te zbog toga brojni liječnici predlažu redovite kontrole bolesnika s NAFLD-om, kao što je slučaj i s kroničnim bubrežnim bolestima. Istraživanja su pokazala da je NAFLD velikim dijelom uzrok nastanka šećerne bolesti tipa 2, tj. ako osoba ima NAFLD, postoji dva do pet puta veći rizik od nastanka te bolesti. Također, sve je veći broj istraživanja koja govore da je NAFLD čimbenik rizika za nastanak tumora i izvan jetre, odnosno kolorektalnog karcinoma i karcinoma dojke', konstatira dr. Mikolašević.

Kao i druge bolesti jetre, NAFLD najčešće nema simptoma. Kod dijela bolesnika javljaju se umor ili nelagoda pod desnim rebrenim lukom, no u više od 50 posto slučajeva bolest je asimptomatska sve do faze ciroze jetre.

'Simptomi postaju vidljivi, nažalost, u trenu razvoja ciroze jetre i dekompenzacije, dakle pogoršanja u vidu žutila kože, sklonosti krvarenju, nastanku ascitesa - tekućine u trbušnoj šupljini - ili razvoja portalne encefalopatije, poremećaja stanja svijesti. U oko polovice bolesnika u laboratorijskim nalazima uočavaju se povišene vrijednosti jetrenih enzima. Svakako kod bolesnika isključimo postojanje nekih drugih bolesti jetre. Na ultrazvuku abdomena možemo vidjeti 'svijetlu jetru'. No ono čime se najviše služimo i s čime imamo najviše iskustava metoda je tranzijetne elastografije (FibroScan), po principu rada slične ultrazvuku trbuha - ne boli, kratko traje, a pruža nam informacije o tome koliko bolesnik ima masti u jetri, ima li i koliko fibroze jetre', tumači dr. Mikolašević.

Izvor: Društvene mreže / Autor: youtube

Tim hrvatskih stručnjaka napisao je projekt kako bi dobili na korištenje najnoviji aparat Fibroscana, a koji bi bio prvi takav u ovom dijelu EU-a i pružao još preciznije informacije o stanju jetre bolesnika nego Fibroscanovi aparati koje danas imamo u Hrvatskoj. 'To će nam svakako olakšati svakodnevni rad s ovim bolesnicima. U kratkom periodu taj aparat bi nam trebao biti isporučen na korištenje', najavljuje dr. Mikolašević.

Svaki treći bolesnik mlađi je od 40 godina

Njezina iskustva s ovom bolešću započela su izradom doktorske disertacije na temu NAFLD-a još 2012. godine, kada je u KBC-u Rijeka, po uzoru na kolege iz EU-a, startao probir na NAFLD kod osoba s jednom ili više komponenti metaboličkog sindroma. Za ta istraživanja dr. Mikolašević višestruko je nagrađivana, između ostalog nagradom za 'Žene u znanosti' pod pokroviteljstvom UNESCO-a i L'Oreala.

'Od tada smo puno naučili o ovoj bolesti, stekli svoja iskustva i svoje rezultate, kojih je dosta iako smo 'mala Hrvatska'. Učinili smo probir kod više od 11.000 bolesnika, a u njih gotovo 8500 detektirali smo NAFLD, s time da ih je oko 35 posto mlađih od 40 godina. To nas osobito zabrinjava. Praćenjem tih bolesnika uvidjeli smo da su oni s težim oblikom NAFLD-a imali veću incidenciju kardiovaskularnih bolesti i kronične bubrežne bolesti te veću incidenciju karcinoma. Također, značajan broj bolesnika koji nisu imali šećernu bolest, a imali su NAFLD, razvili su je tijekom ovih godina. Također, ono što sve češće viđamo su karcinomi jetre u masnoj jetri, koje često slučajno otkrijemo', ističe dr. Mikolašević.

Karcinom jetre kao posljedica NAFLD-a često se otkriva u stadijima kada su ograničene mogućnosti liječenja, pa stručnjaci preporučuju da se svakako učini probir na NAFLD - tihu epidemiju 21. stoljeća.

'Po uzoru na ono što radimo u KBC-u Rijeka, u kojem već godinama učimo o ovoj bolesti, u suradnji s doc. dr. sc. Darijem Rahelićem s Klinike za dijabetes Vuk Vrhovac, krajem 2019. oformili smo ambulantu za nealkoholnu masnu bolest jetre i u Zavodu za gastroenterologiju KB-a Merkur. Svakako bih htjela istaknuti da je za skrb ovolikog broja pacijenata potreban tim ljudi koji su posvećeni tome. Naša dva tima, u KBC-u Rijeka i KB-u Merkur, sastoje se od liječnika i sjajnih medicinskih sestara te se oni zajedno skrbe za ove bolesnike', kaže dr. Mikolašević, dodajući da multidisciplinarni tim uključuje gastroenterologe, dijabetologe, kardiologe, nefrologe, uz veliku pomoć i angažman kolega liječnika obiteljske medicine koji prvi vide bolesnike i upućuju ih bolničkim specijalistima.

Zahvaljujući svima njima, kao i velikoj podršci uprava obiju bolnica, bolesnicima se pruža odgovarajuća skrb. Liječnica hvali i suradnju s udrugom pacijenata oboljelih od bolesti jetre Hepatos, jer i ona daje sve od sebe kako bi se ukazalo na ovu bolest kao rastući javnozdravstveni problem. Nedavno je tako nastala i edukativna brošura na temu NAFLD-a.

NAFLD

NAFLD

Izvor: Screenshot / Autor: Hepatos

S obzirom na to da lijeka zasad nema, jedini način liječenja je prevencija te liječenje komponenata metaboličkog sindroma, odnosno regulacija šećerne bolesti i krvnog tlaka. To uključuje pravilnu prehranu, tjelovježbu te redukciju tjelesne težine. Važno je i redovito praćenje bolesnika te probir na karcinom jetre, kao i evaluacija postojanja kardiovaskularnih bolesti, kronične bubrežne bolesti i šećerne bolesti tipa 2, nabraja dr. Mikolašević.

U nadi da će se smirivanjem pandemije situacija okrenuti u korist bolesnika, osobama koje su u riziku savjetuje da učine probir na NAFLD, a općoj populaciji da se - uz prevenciju i liječenje pretilosti, šećerne bolesti, regulaciju krvnog tlaka i tjelesnu aktivnost - okrenu zdravoj i uravnoteženoj prehrani. Na dnevnom jelovniku, precizira liječnica, trebale bi se naći poveće količine svježeg voća i povrća, potom redovita konzumacija ribe i masti u obliku maslinovog ulja. Potrebno je smanjiti unos ugljikohidrata (krumpir, tijesto, riža) te biti umjeren u konzumaciji mesa, mlijeka i sira.

tportal

Izvor: Screenshot / Autor: Hepatos

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!