Završeni su još jedni razgovori između Sjedinjenih Država i Ukrajine o nastavku mirovnog procesa s Rusijom. I ovoga puta ponovljeno je da nema stvarnog napretka kada je riječ o teritorijima pod ruskom kontrolom. Rat ulazi u novu fazu, a ključna promjena stiže iz Washingtona: američka vojna pomoć praktički je presušila
To otvara jedno od najvažnijih pitanja u Europi – može li Europska unija sama financirati i vojno podržati Kijev u trenutku u kojem se front svakodnevno urušava?
'Ukrajina je u alarmantno kritičnoj situaciji'
Vojni analitičar Pero Kovačević u emisiji 'Studio 4' istaknuo je da ruske snage trenutačno drže potpunu stratešku inicijativu na cijeloj bojišnici. Prema njegovim riječima, u proteklih mjesec dana zauzele su dodatnih 700 četvornih kilometara, a ukrajinska obrana se povlači na gotovo svim pravcima.
'Ukrajini nedostaje između 250 i 300 tisuća ljudi na prvoj liniji, a moral vojske dramatično je nizak', rekao je Kovačević, dodajući da je najopasnija promjena ruska prednost u dronovima, kojima je, tvrdi, osvojen i Pokrovsk.
Novi ruski aduti i urušavanje obrane
Prema Kovačeviću, Rusija je razvila taktiku u kojoj posebnu ulogu ima jedinica Rubikon, sastavljena od mladih vojnika i specijalista. Istodobno, ukrajinski sustavi protuzračne obrane bilježe minimalan učinak: od stotinu balističkih projektila ispaljenih u posljednjih nekoliko tjedana uspjeli su srušiti tek nekoliko.
Na udaru su energetski i željeznički objekti, ali stradavaju i civili.
Može li EU bez SAD-a?
Poslovni strateg Dino Ivan Dogan podsjeća da sankcije Rusiji do sada nisu dale očekivane rezultate. Smatra da bi prava promjena bila tek ako bi se SAD i EU uspjeli strateški dogovoriti s Indijom i Kinom, glavnim kupcima ruskih energenata.
Ističe i novu međunarodnu dimenziju: prema recentnoj američkoj strategiji nacionalne sigurnosti, Washington više ne vidi Rusiju kao glavnu prijetnju, a prioritet je što prije doći do prestanka rata.
Zamrznuta imovina i političke podjele u Uniji
Europska komisija predlaže korištenje zamrznute ruske imovine za financiranje ukrajinske obrane i oporavka. Najveći dio tog novca nalazi se u Belgiji, a upravo Bruxelles ima najviše rezerve zbog mogućih pravnih posljedica.
Kovačević objašnjava da se imovina može trajno oduzeti samo odlukom Vijeća sigurnosti UN-a ili ako EU službeno proglasi rat Rusiji, što nije realno. Belgija upozorava da bi mogla snositi odštetne zahtjeve, a kao analogiju navodi raspodjelu odgovornosti za nuklearno oružje tijekom Hladnog rata.
Hrvatska bi morala izdvojiti više od milijarde eura
Prema procjeni Europske komisije, Ukrajini će u sljedeće dvije godine biti potrebno oko 210 milijardi eura. Od toga bi 165 milijardi došlo iz zamrznutih ruskih sredstava. Ako bi takav mehanizam bio aktiviran, Hrvatska bi u kratkom roku morala osigurati više od milijardu eura.
Kovačević pritom otvoreno dovodi u pitanje to može li Ukrajina, čak i uz financijsku infuziju, preokrenuti stanje na bojištu i vratiti okupirana područja.
Pitanje korupcije i tko zapravo ratuje
U javnosti se pojavila i kontroverza nakon navoda Donalda Trumpa mlađeg da u Monaku 'pola luksuznih automobila vozi s ukrajinskim tablicama'. Iako za to nije ponudio dokaze, Kovačević smatra da problem nije izmišljen – djeca oligarha odavno su izvan zemlje, a siromašniji Ukrajinci ostali su na prvoj crti.
'Ukrajina je i prije rata bila duboko korumpirana, a mreže moći nisu nestale, nego se dodatno proširuju', upozorava.